Migrena na radnom mjestu – od individualne dijagnoze do strateškog pitanja zaštite zdravlja zaposlenika
Migrena više nije samo neurološka dijagnoza
Kada se u radnom okruženju spomene migrena, ona se još uvijek vrlo često doživljava kao prolazna tegoba ili tek nešto intenzivnija glavobolja zbog koje će zaposlenik uzeti analgetik, nakratko se odmoriti i potom nastaviti s uobičajenim radnim obvezama. Takvo je shvaćanje razumljivo jer simptomi bolesti najčešće nisu vidljivi okolini, ali je istodobno u potpunom neskladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama koje migrenu jasno definiraju kao kroničnu neurološku bolest složene patofiziologije i jedan od vodećih uzroka narušene radne sposobnosti među radno aktivnom populacijom.
Posljednjih dvadesetak godina neurologija je značajno unaprijedila razumijevanje migrene. Danas je jasno da nije riječ o simptomu niti o „običnoj glavobolji“, nego o bolesti u kojoj sudjeluju složeni neurološki, neurokemijski i neurovaskularni mehanizmi. Aktivacija trigeminovaskularnog sustava, oslobađanje neuropeptida poput CGRP-a, promjene u obradi osjetnih podražaja te poremećaji moždanih mreža odgovornih za percepciju boli objašnjavaju zašto migrena ne uzrokuje samo glavobolju. Tijekom napada, ali nerijetko i u razdoblju nakon njegova završetka, mogu biti narušeni pažnja, koncentracija, radno pamćenje, brzina obrade informacija i sposobnost donošenja odluka – upravo one kognitivne funkcije koje predstavljaju temelj suvremenog poslovanja.
Promatra li se migrena isključivo kroz prizmu zdravstvenog sustava, lako je previdjeti njezin stvarni društveni i gospodarski značaj. Globalni epidemiološki podaci kontinuirano potvrđuju da se ubraja među vodeće uzroke godina života provedenih s invaliditetom kod osoba mlađih od pedeset godina, odnosno upravo u razdoblju najveće profesionalne aktivnosti. To su godine u kojima ljudi razvijaju karijeru, vode timove, preuzimaju odgovorne funkcije, donose ključne odluke i stvaraju najveću vrijednost za svoje tvrtke. Posljedice migrene zato daleko nadilaze pojedinca. One se odražavaju na radnu sposobnost, kontinuitet poslovanja, produktivnost, sigurnost rada i dugoročnu otpornost tvrtki.
Upravo zato vjerujem da migrena danas više nije isključivo tema neurologije. Ona postaje jedno od važnih pitanja suvremene zaštite zdravlja na radu, upravljanja ljudskim potencijalima i održivosti poslovanja. Tijekom posljednjih godina, radeći sa zaposlenicima, upravama tvrtki i stručnjacima zaštite zdravlja na radu, sve češće uočavam da najveći izazov nije sama dijagnoza migrene, nego način na koji je promatramo. Rasprava se gotovo uvijek zaustavlja na liječenju i povremenim bolovanjima, dok se znatno rjeđe postavlja pitanje kako kronična bolest utječe na svakodnevnu radnu sposobnost zaposlenika, kvalitetu donošenja odluka, funkcioniranje timova, sigurnost rada i ukupne poslovne rezultate.
Upravo se u tom prostoru, između medicine i poslovnog okruženja, nalazi jedno od najvažnijih područja suvremene zaštite zdravlja na radu. Kronične bolesti ne ostaju kod kuće kada zaposlenik dođe na posao. One zajedno s njim ulaze u ured, proizvodni pogon, zdravstvenu ustanovu, učionicu ili upravu tvrtke. Zaposlenik na radno mjesto ne donosi samo svoje obrazovanje, iskustvo i profesionalne kompetencije, nego i vlastito zdravstveno stanje. Kada ono nije optimalno, posljedice ne osjeća samo pojedinac, nego se postupno odražavaju na kvalitetu rada, međuljudsku suradnju, sigurnost, organizaciju radnih procesa i poslovne rezultate.
Sve je više tvrtki koje prepoznaju da zdravlje zaposlenika nije pitanje koje počinje tek kada nastupi bolovanje. Ono započinje mnogo ranije, razumijevanjem čimbenika koji dugoročno utječu na očuvanje radne sposobnosti. Upravo zbog toga zaštita zdravlja na radu danas se sve manje promatra isključivo kroz zakonske obveze, a sve više kao sastavni dio odgovornog upravljanja ljudskim potencijalima i održivog poslovanja.
Nevidljiva bolest s vrlo vidljivim posljedicama
Jedna od posebnosti migrene jest činjenica da je riječ o bolesti koja je najčešće nevidljiva. Osoba tijekom napada može izgledati potpuno zdravo, dok istodobno osjeća izrazito intenzivnu bol, mučninu, poremećaje vida, preosjetljivost na svjetlost i buku te izražene poteškoće s koncentracijom i razmišljanjem. Kod mnogih ni prestanak glavobolje ne znači trenutačni povratak u uobičajeno stanje jer razdoblje nakon napada može biti obilježeno iscrpljenošću, usporenim razmišljanjem i smanjenom radnom učinkovitošću.
U razgovorima s osobama koje godinama žive s migrenom jedna se misao iznova ponavlja: „Najteže mi nije sama bol, nego to što nitko ne vidi koliko mi je teško.“ Upravo ta rečenica možda najbolje objašnjava zašto migrena i dalje ostaje podcijenjena u mnogim radnim sredinama. Budući da simptomi nisu vidljivi, mnogi zaposlenici nastavljaju raditi unatoč izraženim tegobama, nastojeći opravdati vlastitu prisutnost na radnom mjestu i izbjeći dojam da nisu dovoljno odgovorni ili predani poslu.
Promatra li se utjecaj migrene isključivo kroz broj dana bolovanja, propušta se razumjeti njezin najveći poslovni učinak. Mnogo veći izazov često predstavlja smanjena radna učinkovitost zaposlenika koji, unatoč bolesti, dolazi na posao. U području medicine rada i ekonomike zdravstva taj se fenomen opisuje pojmom prezentizma. Riječ je o situaciji u kojoj je zaposlenik prisutan na radnom mjestu, ali zbog zdravstvenih tegoba ne može ostvariti svoju uobičajenu razinu učinkovitosti. Posljedice se mogu očitovati kroz sporije donošenje odluka, otežanu koncentraciju, veći broj pogrešaka, slabiju komunikaciju, smanjenu kreativnost i izraženiji mentalni umor.
Za razliku od bolovanja, koje je moguće relativno jednostavno evidentirati, prezentizam najčešće ostaje nevidljiv. Upravo se u tom prostoru između potpunog zdravlja i potpunog izostanka s posla krije najveći dio stvarnog opterećenja koje migrena predstavlja za zaposlenika, ali i za tvrtku. Iskustvo pokazuje da većini tvrtki danas ne nedostaju informacije o pojedinim dijagnozama. Ono što im najčešće nedostaje jest sustavan model koji će zdravstvene spoznaje povezati s organizacijom rada i pomoći razumjeti kako kronične bolesti utječu na radnu sposobnost, produktivnost i dugoročno očuvanje ljudskog kapitala.
Koliko zaposlenika u Vašoj tvrtki svakodnevno dolazi na posao s kroničnim zdravstvenim tegobama koje nisu vidljive, a ipak utječu na kvalitetu rada, donošenje odluka i produktivnost?
Upravo su takva iskustva bila polazište za razvoj interdisciplinarnog Workplace Health modela koji razvijam kroz MD Health Adria. Njegova je svrha pomoći tvrtkama da zdravlje zaposlenika ne promatraju samo kao pitanje zdravstvene skrbi, nego i kao jedan od ključnih preduvjeta očuvanja radne sposobnosti, produktivnosti i dugoročne održivosti poslovanja.
Možda upravo migrena najbolje pokazuje da budućnost zaštite zdravlja na radu neće biti određena samo sprječavanjem ozljeda i ispunjavanjem zakonskih obveza. Određivat će je sposobnost tvrtki da prepoznaju kako su zdravlje zaposlenika, radna sposobnost, produktivnost i poslovni rezultati međusobno neraskidivo povezani. Tvrtke koje to razumiju neće ulagati u zdravlje zaposlenika zato što moraju kroz administrativnu zakonsku regulativu, nego zato što znaju da upravo ljudi predstavljaju njihovu najveću konkurentsku prednost i temelj dugoročno održivog poslovanja.
Za Inspo: Merdijana Dugonjić, mag. nutr. & znr., dipl.ing., praktičar funkcionalne medicine, MD HEALTH Adria
Merdijana Dugonjić, magistrica nutricionizma, praktičar funkcionalne medicine i stručnjakinja za zaštitu zdravlja na radu. Kroz savjetovanja, edukacije i suradnju s organizacijama prenosi znanstvene spoznaje o prehrani, ergonomiji, funkcionalnom pristupu i psihosocijalnim aspektima zdravlja u praktične smjernice za svakodnevni život, inspirirajući pojedince i zajednice da zdravlje prepoznaju ne kao luksuz, već kao najvrjedniji resurs i temelj ispunjenog života. Posebnu pažnju posvećuje promicanju zdravlja i dobrobiti žena kroz podršku u različitim životnim fazama, edukaciji o hormonalnoj ravnoteži, prevenciji kroničnih bolesti, održavanju vitalnosti i mentalne otpornosti, pomažući im da izgrade trajne navike koje jačaju zdravlje, energiju i kvalitetu života.
