Mnogi ne mogu zamisliti jutro bez ispijanja šoljice kafe, i ima nešto nevjerovatno umirujuće u toj jutarnjoj ili poslijepodnevnoj navici, u društvu, s članovima porodice ili prijatelja. Ona ima snažno socijalno značenje i djelovanje. No, sa zdravstvenog aspekta naglasak je na umjerenosti… Umjeren unos čiste kafe bez šećera i dodataka ne predstavlja opasnost za zdravlje i može se konzumirati kao sastavni dio aktivnog stila života i uravnotežene prehrane.
Posljednjih godina objavljene su brojne studije koje povezuju konzumaciju kafe sa smanjenjem ukupne smrtnosti. Objavljeni su podaci o uticaju kafe na smanjenje rizika za razvoj dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti (koronarne srčane bolesti, zastoja srca i atrijske fibrilacije), pa čak i moždanog udara. Dokazano je da ima povoljan uticaj na zdravlje jetre, posebno na smanjenje razvoja masne jetre i alkoholne ciroze jetre, te da smanjuje rizik za razvoj karcinoma jetre. Postoje i studije o povoljnom uticaju na depresiju, te kasniji razvoj Parkinsonove bolesti i raznih oblika demencije.
Kafa sadrži mnoge spojeve s antioksidativnim i antimutagenim djelovanjem poput hlorogenske kiseline, kafestola i kafeola za koje se pokazalo da smanjuju sposobnost karcinogenih spojeva, da uzrokuju genetske mutacije koje doprinose razvoju tumora. No koncentracija korisnih tvari varira od kafe do kafe u ovisnosti o vrsti (Arabica, Robusta), načinu prženja i metodi pripreme. Na primjer, Arabica sadrži više kafeola od Robuste, dok kafestola ima najviše u kafi pripremljenoj na skandinavski način, a najmanje u filter kafi. Po nivou kafestola u kafi, turska kafa je smještena negdje na sredini popisa.
Kako piti kafu?
neka vaš izbor bude obična turska ili granulirana kafa bez ikakvih drugih dodataka;
kafu piti tek nakon doručka, ne na prazan želudac;
u kafu ne dodavati šećer, vrhnje, šlag i sl. što sadrži dodatni šećer;
u kafu, po želji, dodajte kap biljnog napitka bez dodatnog šećera (npr. nezaslađeni bademov biljni napitak) – može pomoći u ublažavanju želučane kiseline!
ograničiti unos kafe na dvije do tri šoljice dnevno – uzeti u obzir individualni uticaj kofeina na mentalno/tjelesna oboljenja;
posljednju šoljicu kafe popiti minimalno 6 – 8 sati prije sna.
Kafa na neki drugi način, zašto ne?
U šoljicu stavite kockicu tamne čokolade i naspite filter kafu. Okus “čokoladne kafe” iznenađujuće je dobar.
Ako vam smeta kofein, tu je uvijek stara dobra kafa od cikorije ili mješavine cikorije i ječma. Zaista, izbjegavanje kofeina ne treba biti razlog odricanja od uvriježenih navika i opuštenog susreta s dragim ljudima.
Zaključno, ukoliko ste zdrava osoba, preporuka je da je umjeren unos kafe u količini od 3 šoljice dnevno bez šećera i umjetnih dodatka optimalan (otprilike 400 mg kofeina), te ne predstavlja opasnost za zdravlje i može se konzumirati kao sastavni dio aktivnog stila života i uravnotežene prehrane. Ukoliko ste na određenoj medicinskoj terapiji (poput lijekova za štitnjaču, prehladu ili alergiju, dijabetes, demenciju, astmu, osteoporozu, ili ste na nekim od antidepresiva, antipsihotika, lijekova za krvni pritisak …), suplementaciji ili nekom obliku nutritivne intervencije, konsultujte se s doktorom i nutricionistom.
Za Inspo
Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj.
Foto: DS Studio Photography, Merdijana Dugonjić, naslovna: Harrods
