Evropska sedmica mentalnog zdravlja: Mentalno zdravlje na radnom mjestu
Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem se osoba dobro osjeća, ima ispunjavajuće odnose s drugim osobama, te se može suočavati s problemima. Mentalno zdravlje utiče na način na koji ljudi razmišljaju, komuniciraju, uče i razvijaju se. Osjećaj dobrobiti jača otpornost i samopouzdanje. To su preduvjeti za uspješno sudjelovanje u zajednici, društvu, poslovnom životu i odnosima s drugim ljudima.
Problemi mentalnog zdravlja, u poređenju s mentalnim bolestima, prilično su učestali i često se javljaju u razdobljima velikog stresa ili nakon uznemirujućih događaja. Aktivnim naporima u pogledu promicanja mentalnog zdravlja, prevencije i liječenja problema mentalnog zdravlja može se znatno smanjiti rizik da će pojedinac razviti mentalnu bolest. Rizici za mentalno zdravlje i dobrobit mogu poticati iz brojnih izvora, koji uključuju izvore povezane s radnim mjestom. Širok je raspon pitanja koja mogu pridonijeti problemima i poremećajima mentalnog zdravlja.
Na mentalno zdravlje djeluju višestruki faktori, od društvenih promjena i okolnosti do osobnih iskustava u porodici i društvu. Sve veća važnost pridaje se i uticaju posla, odnosno stresa na radnom mjestu. Radno aktivne osobe veliki dio dana provode na radnim mjestima pa je stoga razumljivo da radno mjesto sa svim svojim karakteristikama i faktorima bez sumnje utiče na mentalno zdravlje svake zaposlene osobe. Kvalitetna i podržavajuća radna okolina u velikoj mjeri pomaže očuvanju mentalnog zdravlja i radne sposobnosti zaposlenika. Jednako tako loše karakteristike radnog mjesta mogu uticati na razvoj mentalnog poremećaja ili otežati ozdravljenje mentalno bolesnoj osobi.
Izvori rizika na radnom mjestu mogu biti: priroda posla, obim posla i tempo rada, raspored rada, kontrola, okruženje i oprema, organizacijska kultura i funkcija, međuljudski odnosi, uloga u organizaciji, razvoj karijere, nasilje i bullying. U današnje vrijeme na radnom mjestu postoji veliki broj novih faktora povezanih s vremenima u kojima živimo i koji mogu uticati na mentalno zdravlje zaposlenika: ekonomska recesija, sve veća konkurencija, produženje radnog vremena i radnog vijeka, sve veća očekivanja poslodavaca. Istraživanja pokazuju kako je stres drugi najčešći zdravstveni problem vezan uz rad u Evropi. Stres i drugi psihosocijalni rizici uzrokuju više od polovine svih izgubljenih radnih dana na bolovanje. Društveno-privredni izvori rizika potencijalno su: strah od nezaposlenosti i stanje nezaposlenosti, vrsta ugovora o radu, sigurnost posla, smanjenje dostupnosti usluga, prihodi, zakonodavstvo, rad, socijalna skrb, sigurnost i zdravlje na radu.
Stres je gotovo neizbježno prisutan na svakom radnom mjestu u svakom zanimanju. Kada se radi o kratkoročnom izvoru stresa npr. povremenom prekovremenom radu, pojačanom periodičnom intenzitetu posla, posljedice mogu rezultirati poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca (preskakanje obroka, iscrpljenost, premalo sna, glavobolje, osjećaj pritiska u prsima). Međutim dugotrajna izloženost stresu na radnom mjestu može imati i daleko opsežnije i ozbiljnije posljedice u vidu razvoja mentalnih poremećaja. Najčešći mentalni poremećaji u općoj populaciji su depresija i anksiozni poremećaji. Stoga su i istraživanja o mentalnim poremećajima vezanim uz radno mjesto najčešće usmjerena upravo na ova dva poremećaja. Istraživanja su tako pokazala kako se depresija na radnom mjestu najčešće manifestira kao umor, poteškoće koncentracije, te tjelesni simptomi u vidu raznih bolova. Takve osobe postaju na poslu pasivne, povučene ili neproduktivne, a depresija može uticati i na njihovu sposobnost razmišljanja ili donošenja odluka.
Istraživanja su također pokazala kako osobe s tim poremećajem češće daju otkaz ili mijenjaju svoja radna mjesta. Anksiozni poremećaji se na radnom mjestu najčešće manifestiraju kroz jako izraženu napetost, nervozu, nemir, razdražljivost i pretjeranu zabrinutost. Anksiozne osobe često traže odobravanje i podršku vezano uz svoju izvedbu. Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju anksiozne poremećaje češće zatraže liječničku pomoć, iako ne direktno zbog anksioznosti, već najčešće kada razviju neku od psihosomatskih bolesti.
Dugotrajna izloženost stresu na radnom mjestu osim što negativno utiče na dobrobit zaposlenika također ima i negativne posljedice za samu organizaciju u vidu čestih izostanaka zaposlenika s posla (bolovanja), čestih promjena zaposlenika, slabije produktivnosti. S obzirom na sve poteškoće koje mogu prouzrokovati psihosocijalni rizici radnog mjesta mnoge svjetske organizacije zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom ukazuju na važnost primarne prevencije, odnosno prepoznavanje rizičnih faktora i njihovo saniranje kako bi se izbjeglo rješavanje njihovih negativnih ishoda. Također je potrebno osvijestiti ljude na postojanje ovog problema i smanjiti stigmu koja često prati ljude s mentalnim poteškoćama, kako bi ih se potaknulo da pravovremeno zatraže pomoć i na taj način smanje negativni uticaj mentalnih poteškoća općenito na svoje zdravstveno stanje, ali i na produktivnost na poslu.
Rad je općenito dobar za mentalno i fizičko zdravlje
Uprkos dosad navedenim razlozima za zabrinutost, rad je općenito dobar za mentalno i fizičko zdravlje. Istraživanja redovno pokazuju da kvalitetan rad (tj. rad s pozitivnim značajkama) može poboljšati i zaštititi zdravlje. Značajke rada za koje je poznato da pridonose mentalnom zdravlju i dobrobiti uključuju sljedeće: osjećaj vrijednosti na radu, rad koji ima važnost, mogućnost donošenja odluka o pitanjima koja se tiču pojedinca, primjerena osposobljenost pojedinca za rad koji obavlja, dostupnost resursa potrebnih za rad, dobro osmišljen posao, odnosno posao bez preopterećenja, dobro organiziran posao s obzirom na raspored rada i slobodno vrijeme. Organizacijska kultura koja uključuje način upravljanja i komunikacije može pozitivno služiti kao podrška mentalnom zdravlju i dobrobiti. Važnu ulogu ima i promicanje pozitivne kulture zdravlja i sigurnosti na radu.
Fizičko i mentalno zdravlje međusobno su povezani, a određene studije su pokazale da faktori stresa na radnom mjestu i izvan njega mogu pridonijeti srčanim oboljenjima. Psihičko zdravlje nikad nije bilo važnije i zato je potrebno osvijestiti važnost mentalnog zdravlja.
Potrebno je integrirati i promicati mentalno zdravlje na radu
Zdravlje je temelj dobrog i uspješnog života i rada, kako pojedinca tako i organizacije. Zabrinutost za održavanje i poboljšanje zdravlja zaposlenika je razumna, jer su zdravi i zadovoljni radnici koji rade u sigurnom i poticajnom radnom okruženju produktivniji i kreativniji, manje je vjerovatno da će se razboljeti, i manje vjerovatno da će otići na bolovanje. Poslodavcu koji nudi dobro i poticajno radno okruženje lakše je zaposliti kvalitetnije osoblje i potvrditi društvenu odgovornost, te doprinijeti lojalnosti radnika.
Promicanje zdravlja na radnom mjestu sistemske su ciljane aktivnosti i mjere koje poslodavac provodi na temelju zakona s ciljem održavanja i jačanja tjelesnog i mentalnog zdravlja radnika. Potreban je zajednički napor poslodavaca, radnika i društva na poboljšanju zdravlja i dobrobiti ljudi na radnom mjestu. To se postiže poboljšanjem organizacije rada i radnog okruženja, poticanjem zaposlenika na aktivno sudjelovanje u aktivnostima zaštite i promocije zdravlja, izborom zdravog načina života i promicanjem osobnog razvoja.
Probleme s mentalnim zdravljem može uzrokovati nekoliko faktora; profesionalni, socijalni, porodični, osobni itd. Radno okruženje može uticati na mentalno zdravlje zaposlenih načinom organizacije i upravljanja radom. Međutim, utvrđeno je da brojni psihosocijalni faktori rizika na poslu povećavaju rizik od razvoja anksioznosti, depresije i izgaranja.
U mnogim državama Evrope povećavaju se izostanci, nezaposlenost i broj zahtjeva za dugoročnu nesposobnost za rad zbog stresa i problema mentalnog zdravlja na radu. Prema nekim procjenama, posebno bi depresija mogla postati najčešći uzrok bolovanja u Evropi.
I rizici povezani s radom koji su relevantni za mentalno zdravlje, a često ih se naziva psihosocijalnim rizicima, i upravljanje njima među odgovornostima su poslodavca predviđenima Okvirnom direktivom 89/391/EEZ o sigurnosti i zdravlju radnika na radu, te se njome poslodavce obvezuje da rješavaju sve vrste rizika i njima upravljaju na preventivan način, te da u tu svrhu uspostave postupke i sisteme u pogledu zdravlja i sigurnosti.
Poslodavci su prema zakonskoj regulativi dužni upravljati svim vrstama sigurnosnih rizika za zdravlje radnika, uključujući i rizike po njihovo mentalno zdravlje. Međutim, važno je napomenuti da uspješna promocija mentalnog zdravlja mora sadržavati oba aspekta; upravljanje rizikom i promicanje zdravlja. Ulaganje u mentalno zdravlje i dobrobit zaposlenika donosi mnoge koristi organizacijama što može dodatno poboljšati ugled i reputaciju kompanije u zemlji i inostranstvu.
Jedan od najvažnijih aspekata uspješne promocije zdravlja na radnom mjestu je dobro poznavanje “mentalne slike” u konkretnoj radnoj sredini, kontinuirana posvećenost Uprave i radničkih predstavnika ovom pitanju, utvrđivanje odgovarajućih mjera i aktivnosti (kombinacija potreba organizacije i radnika), maksimalno sudjelovanje zaposlenika, i redovna analiza i evaluacija ostvarenih učinaka. Poželjno je uspostaviti radnu grupu koja će biti odgovorna za planiranje i provođenje promocije zdravlja na radnom mjestu. Optimalno je uključiti viši menadžment, organizacijske jedinice za ljudske resurse i sigurnost na radu, zdravstvene stručnjake, lokalne zavode i radničke predstavnike.
Postavljanjem prioriteta moguće je definirati posebne ciljeve programa promicanja zdravlja na radnom mjestu npr. veća ravnoteža radnog i privatnog života, smanjenje poremećaja mišićno-koštanog sistema ,promocija zdravog načina života općenito, poduzimanje mjera za promicanje zdravlja povezanih s aktivnostima mjera prevencije rizika. Promicanje zdravlja na radnom mjestu zasniva se na sigurnosnoj i zdravstvenoj kulturi koja prije svega zahtijeva odgovarajuće upravljanje rizikom. Promicanje zdravlja na radnom mjestu može biti uspješno samo ako je uključeno u sve organizacijske procese kao trajan element sigurnog i zdravog radnog okruženja. Pravovremenim prepoznavanjem smetnji i problema u području mentalnoga zdravlja, te primjerenim pristupom i djelovanjem može se umanjiti rizik ili spriječiti mogući razvoj poremećaja. Znanja o tome važan su faktor očuvanja i zaštite mentalnog zdravlja, a kao i u svim drugim situacijama, i za mentalno zdravlje važna je prevencija i poznavanje tehnika pružanja prve pomoći.
Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj.
