Merdijana Dugonjić: Mjere za poboljšanje uvjeta rada s aspekta reproduktivnog zdravlja
Rizični faktori za reproduktivni sistem su tvari ili stanja koja dovode do oštećenja reproduktivnog sistema odraslih ili narušavaju intrauterini razvoj i zdravlje djeteta. Postoje razne faze u kojoj izloženost rizičnim faktorima može utjecati na reproduktivni proces. Izloženosti na radnom mjestu mogu interferirati s hormonalnim sistemom žena i muškaraca, menstrualnim ciklusom, razvojem i funkcijom spermija i jajnih stanica, procesima oplodnje i implantacije, fetalnim rastom i razvojem te procesom dojenja.
Prije samog začeća neke od opasnosti uključuju smanjenu mušku i/ili žensku seksualnu želju ili funkciju, mušku i/ili žensku neplodnost te menstrualne poremećaje. Tijekom trudnoće to su pobačaj, prerano rođeno dijete ili dijete male porođajne težine te djeca rođena s urođenim manama ili smetnjama u razvoju.
Štetni utjecaji na radnom mjestu ovise o brojnim čimbenicima poput vrste štetnosti, nivou i intenzitetu izloženosti, trajanju te izloženosti, osjetljivosti pojedinca, te demografskima, prehrambenim i genetskim faktorima te zdravstvenom statusu same osobe.
Sve je veći broj dokaza o rizičnim faktorima na radnom mjestu. Zaposlenici mogu biti izloženi brojnim opasnostima na dnevnoj bazi. Mnogi od tih rizičnih faktora imaju potencijal da negativno utječu na reproduktivno zdravlje kako žena tako i muškaraca, te na njihovu sposobnost donošenja na svijet zdravog potomka. Do štetnih posljedica može doći kod izloženih pojedinaca i kod fetusa.
Nuspojave se mogu primijetiti tek kada izloženi pojedinac odluči osnovati porodicu i tada mogu uzrokovati širok raspon reproduktivnih problema. Istraživanja pokazuju da nema štetnih posljedica za fetus kod žena koje oprezno rade za vrijeme trudnoće. Vjerovatnije je da će žene koje rade, imati zdravo dijete. Plate, socijalna podrška i razne pogodnosti posla su od velike pomoći trudnoj ženi. Napori bi trebali biti usmjereni na identificiranje, uklanjanje ili barem smanjenje rizičnog čimbenika koji se povezuje s određenom dužnosti zaposlenika. Činjenica da žene koje nisu sposobne za obavljanje svojih dužnosti te se često žale, predstavlja poteškoće u promicanju reproduktivnog zdravlja.
Osim rješavanja faktora rizika povezanih s radom i reproduktivnim zdravljem, korisno je razmotriti sisteme ili postupke koje bi se moglo provesti kako bi se poboljšalo zdravlje zaposlenika. Osim što je važno za rješavanje zdravstvenih problema na radnom mjestu s etičke i moralne perspektive, bitno je i s ekonomske tačke gledišta.
Ljudi provode polovinu svojih budnih sati na radnom mjestu. Radno mjesto je važan faktor u odnosu na zdravlje, nastanak bolesti ali i ozljeda. Pokazalo se da 50% bolovanja uzeto tijekom trudnoće bilo direktno povezano s faktorima na radnom mjestu poput hodanja ili stajanja. Neriješavanjem problema zaštite zdravlja na radnom mjestu, poslodavci dovode u opasnost zdravlje svojih zaposlenika.
Mnoge industrijski razvijene zemlje rade na velikim promjenama kako bi radno mjesto bila sigurna okolina za zaposlenike. Ne postoji jedno rješenje koje bi garantovalo poboljšanje zdravlja svih zaposlenika. Strategije za poboljšanje radnih uvjeta i poticanje organizacijskih promjena se moraju uzeti u obzir iz perspektive zaposlenika, poslodavca, trenutačnih zakonskih okvira i dostupnih istraživanja te bi trebalo integrirati probleme načina života, organizacije i društva.
Kompanije sa zadovoljnim zaposlenicima su kompanije s visokom produktivnošću i manjim brojem izostanaka zaposlenika. Da bi program za zdravo radno mjesto postao dio kulture kompanije, mora se integrirati u misije i vrijednosti kompanije, te u sve ostale aspekte.
Kombinacija sljedećih pristupa rezultirat će dobro uravnoteženim programom za promociju reproduktivnog zdravlja. Niz je mogućih intervencija koje se mogu koristiti za rješavanje jednog rizičnog faktora, odnosno za pružanje sveobuhvatne podrške zaposlenicima koji planiraju roditeljstvo ili očekuju dijete. Intervencije za poboljšanje reproduktivnog zdravlja može biti u obliku edukacijskih intervencija, razvoja upravljanja i prakse pružanja podrške.
Edukacija: Edukacijski programi prije začeća i tijekom trudnoće često su jednostavni za provedbu na radnim mjestima. Edukacija se može provesti na razne načine, a kombinacija različitih pristupa je najučinkovitija. Svijest i znanje mogu se povećati putem brošura, letaka, radionica, sajmova, biltena, prikaza ili obrazovnih programa. Kompanije mogu pozvati profesionalne zdravstvene stručnjake da održe predavanja za zaposlenike za vrijeme radnog vremena ili tijekom pauze. Teme od interesa mogu uključivati: utjecaj čimbenika radnog mjesta na reproduktivno zdravlje, prehranu, tegobe tijekom trudnoće, sve o fetalnom razvoju, učincima alkohola, droge i pušenja, znakovima komplikacija u trudnoći i babine. Ove informacija mogu biti korisne i za muškarce i žene u razdoblju prije začeća kako bi se spriječili određeni rizici. Tijekom trudnoće, mnogi zaposlenici voljni su naučiti više o svom zdravlju. To može biti idealno vrijeme da radna mjesta pruže informacije koje mogu doprinijeti značajnim zdravstvenim promjenama.
Upravljanje: Kad su poslodavci svjesni problema, mogu početi raditi na uspostavljanju određenih pristupa. Ne postoji niti jedan pristup koji može učinkovito riješiti sve aspekte reproduktivnog zdravlja na radnom mjestu. Trebalo bi pregledati i pristupe na ostalim radnim mjestima, biti fleksibilan i shvatiti da je promjena dosadašnje prakse spor proces. Poslodavci bi trebali težiti manjim promjenama postupno radije nego velikim odjednom i trebali bi podržavati svoje zaposlenike čineći im informacije o pristupu kompanije poznate i lako dostupne. Istraživanja su pokazala da veliki postotak zaposlenika nije imao saznanja o pristupu svoje kompanije u vezi rodiljnog dopusta. Neki od mjera upravljanja za reproduktivno zdravlje su: plan prijevoza za hitnu medicinsku pomoć, hitan plan za medicinsku pomoć, lakši poslovi za trudne žene koje inače rade naporan posao, zabranjeno pušenje na radnom mjestu, fleksibilnije radno vrijeme, dopusti za vrijeme trudnoće za oba roditelja, plate tijekom trudnoće, programi za zaposlenike i porodice te parkirna mjesta za trudnice.
Pružanje podrške: Zaposlenici koji rade u poticajnom okruženju imaju manju vjerovatnoću da su pod stresom, zadovoljniji su svojim radnim mjestom te se uglavnom slažu s pristupom kompanije i upravljanjem. Upravitelji bi trebali osnaživati svoje zaposlenike pružajući im pozitivne povratne informacije i ohrabrenje te podržavati komunikaciju. Također bi trebali pokazivati poštovanje, suosjećanje i priznanje za život zaposlenika izvan radnog mjesta. Podržavajuća radna okolina ima veliki utjecaj na kreiranje trajnih promjena u zdravlju svojih zaposlenika. Kako bi promovirali zdravlje i učinkovitost, poslodavci moraju osigurati svojim zaposlenicima diskrecijske ovlasti i sredstva za prilagođavanje njihovih radnih mjesta i metoda njihovim vlastitim sposobnostima i ostalim brzo mijenjajućim zahtjevima posla. Uz povećanu kontrolu nad svojim radnim uvjetima, zaposlenici prijavljuju manje stresa, manje depresije, više zadovoljstva sa svojim životima te više sposobnosti da usklade poslovne i porodične obaveze. Poslodavci koji omogućavaju zaposlenicima da usklade posao i porodicu često primjećuju pozitivan ishod.
Radno mjesto mora biti sigurna okolina za svoje zaposlenike i zato je potreban stalan napor i rad s naglaskom na promociji zdravlja. Treba dobro proučiti rizike na radnom mjestu i raditi na smanjenju istih, ili ako je moguće uklanjanja, kako bi se zaštitio ne samo reproduktivno nego i sveukupno zdravlje. Bez zdravih roditelja nema niti zdravog potomstva, ali ni potomstva uopće.
Za Inspo
Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj.
