Merdijana Dugonjić: Radno mjesto kao izvor stresa – važnost prevencije
Iako mnogi faktori pridonose mentalnom zdravlju i dobrobiti radnika, postoji dokaz da značajnu ulogu ima i okruženje na radnom mjestu. U dobrom psihosocijalnom okruženju rad može biti vrlo koristan za mentalno zdravlje radnika, pružajući im oslonac u životu i dajući im snažniji osjećaj socijalne uključenosti, identiteta i statusa, priliku za razvoj, te povećavajući povjerenje. Nasuprot tome, loše psihosocijalno radno okruženje može imati značajne negativne učinke na zdravlje radnika.
Stres je drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom, pogađa 22% zaposlenih osoba na nivou Europe. Istraživanja pokazuju da je stres povezan s radom uzrok 50 % – 60 % svih izgubljenih radnih dana što predstavlja značajan trošak za organizaciju i zajednicu. Stres na radnom mjestu možemo definirati kao osobnu procjenu o nemogućnostima nošenja sa zahtjevima na radnom mjestu koje dovode do emocionalnih, kognitivnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija. Stres na radnom mjestu rezultat je interakcije osobnih karakteristika radnika (uvjerenja, očekivanja, mogućnost kontrole, samopoštovanje, i sl.) i karakteristika posla.
Psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg načina rada, organizacije i upravljanja, kao i iz lošeg socijalnog konteksta rada, a mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda. Neki od primjera radnih uvjeta koji dovode do psihosocijalnih rizika jesu:
Nedostatak raznovrsnosti radnih zadataka; Besmisleni i monotoni poslovi, kratki ciklusi rada; Neiskorištenost sposobnosti i vještina radnika; Visoka nesigurnost
Preveliko ili premalo radno opterećenje; Vremenski pritisci, nerealni ili nedostižni rokovi
Rad u smjenama, noćni rad, prekovremeni rad; Nemogućnost uticaja na radni raspored; Nepredvidljivo radno vrijeme
Slaba komunikacija, nedostatak povratnih informacija; Niska razina podrške za rješavanje problema i osobni razvoj; Nejasni organizacijski ciljevi
Nedostatak kontrole nad radnim zadacima i procesom; Nemogućnost odlučivanja o načinu i vremenu obavljanja zadataka; Nisko sudjelovanje u donošenju odluka
Nejasnoća radne uloge: nedovoljno informacija za kvalitetno obavljanje posla; Konflikt radne uloge: neuskladivi ili sukobljeni zahtjevi rada (radni zadaci, vrijednosti, pravila); Visok stepen odgovornosti za ljude, imovinu
Loši ili konfliktni međuljudski odnosi; Loši odnosi s rukovoditeljima i nadređenima; Nedostatak socijalne podrške, izolacija; Uznemiravanje, prijetnje, nasilje
Nemogućnost usklađivanja privatnih i poslovnih obaveza; Nizak nivo podrške kod kuće; Uticaj karijera partnera na porodični život
Uslijed složene interakcije karakteristika radnog mjesta i osobnih karakteristika, te dugotrajne izloženost stresu na radnom mjestu može doći do pojave sindroma sagorijevanja, a što je jedna od najnepovoljnijih posljedica dugotrajne izloženosti profesionalnom stresu. Osoba pri tome osjeća emocionalnu iscrpljenost, umor, počinje se udaljavati od posla kako bi se uspješnije nosila s njegovim zahtjevima, postaje iritabilna, udaljuje se od kolega, a što posljedično ima negativne posljedice na radnika i organizaciju u kojoj radi.
Prilikom razmatranja zahtjeva radnog mjesta, važno je jasno razlikovati psihosocijalne rizike poput prekomjernog radnog opterećenja i uvjete u kojima postoji radno okruženje koje pruža podršku, iako je poticajno i ponekad izazovno, te u kojem su radnici dovoljno autonomni, osposobljeni i motivirani za obavljanje posla na najbolji mogući način. Dobro psihosocijalno okruženje poboljšava učinkovitost i osobni razvoj, kao i mentalnu i fizičku dobrobit radnika.
Radnici doživljavaju stres ako su opći radni zahtjevi pretjerani i prevazilaze njihove mogućnosti nošenja s njima. Osim problema povezanih s mentalnim zdravljem kao što su izgaranje, tjeskoba, depresija, pa čak i suicidalne namjere, radnici koji pate od dugotrajnog stresa mogu razviti ozbiljne fizičke zdravstvene probleme kao što su bolest krvožilnog sistema ili mišićno-koštani poremećaji.
Na nivou organizacije negativni učinci uključuju loš sveukupan poslovni učinak, učestalije izostajanje s posla i prezentizam (radnici dolaze na posao kada su bolesni i ne mogu učinkovito funkcionirati), te veću izmjenu radnika, kao i povećane stope nezgoda i ozljeda. Izostanci povezani s mentalnim zdravljem obično su duži od onih koji proizlaze iz drugih razloga, a čimbenici rizika povezani s radom važan su element koji doprinosi povećanim stopama prijevremenog umirovljenja. Procijenjeni troškovi za preduzeća i društvo značajni su i dosežu milijarde eura na nacionalnom nivou.
Zašto je važna prevencija stresa na radnom mjestu?
Programi prevencije stresa na radnom mjestu imaju značajne pozitivne efekte na organizaciju tako što smanjuju apsentizam, prezentizam, prigovore i ozljede, a povećavaju zadovoljstvo, dobrobit i produktivnost radnika. Organizacija također time zadržava osposobljene radnike i stvara reputaciju ugodnog mjesta za rad.
Koraci u implementaciju programa prevencije stresa na radnom mjestu uključuju: procjenu rizičnih faktora i nivoe stresa; izradu plana i programa prevencije stresa; implementaciju programa prevencije stresa; evaluacija programa prevencije stresa, te unaprjeđenje programa prevencije stresa.
Prvi korak u uspješnom upravljanju psihosocijalnim rizicima je njihova pravovremena identifikacija, kao i identifikacija onih radnika ili grupa radnika koji su pod povećanim rizikom. Postojeći podaci o bolovanjima, ozljedama, fluktuaciji i zdravstvenim problemima radnika mogu pomoći u otkrivanju problematičnih područja unutar organizacije. Najčešća metoda procjene ove vrste rizika je provođenje anketa među radnicima o njihovoj izloženosti psihosocijalnim rizicima na radu. Stoga, najbolji način da saznate s kojim se problemima radnici suočavaju jest da ih pitate!
Što organizacija može napraviti?
Smanjenje ili uklanjanje psihosocijalnih rizika u organizaciji je proces koji zahtijeva vrijeme i promjene u radnom okruženju, organizaciji rada, upravljanju i socijalnoj klimi u organizaciji. Proces promjene može biti usmjeren na organizaciju kao cjelinu ili na radnika.
Kroz primarnu prevenciju stresa – provoditi intervencije koje promiču dobrobit radnika i sprječavaju ili minimiziraju pojavu stresa.
Primjeri intervencija na nivou organizacije:
jasno definiranje uloga i odgovornosti radnika
jasno definirani radni zadaci koji odgovaraju sposobnostima i resursima zaposlenika
sudjelovanje zaposlenika u donošenju odluka koje utiču na njihov rad
organizacija rada u skladu je sa zahtjevima/odgovornostima izvan radnog mjesta (fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće itd.)
poboljšanje ergonomije
unapređenje komunikacije između radnika i rukovodstva (programi komunikacijskih vještina i upravljanja sukobima )
jasno definirani načini unapređenja i dodjeljivanja nagrada
provođenje različitih inicijativa koje promiču dobre međuljudske odnose
pravedne plate i naknade.
Kroz sekundarnu prevenciju stresa – provoditi intervencije za izgradnju vještina koje pomažu pojedincima da se uspješno nose sa stresom.
Primjeri intervencija na nivou organizacije:
različiti treninzi za radnike koji su usmjereni izgradnji vještina potrebnih za učinkovito nošenje sa stresom
programi promicanja zdravlja i zdravih životnih navika
team building.
Kroz tercijarnu prevenciju stresa – provoditi intervencije usmjere na posljedice stresa i osiguravanje potrebne podrške radnicima.
Primjeri intervencija na nivou organizacije:
psihološka podrška i savjetovanje, te osiguravanje potrebne stručne pomoći i liječenja.
Ukoliko postoji problem povezan sa stresom na radu, važno mu je zajednički pristupiti, te se uključiti na svim nivoima. Primarno je potrebno ukloniti identificirane psihosocijalne rizike kako bi se prevenirala pojava stresa na radnom mjestu. Ukoliko se rizici ne mogu ukloniti, potrebno je educirati radnike i pružiti im dostupne izvore pomoći kako bi se osnažile njihove sposobnosti suočavanja sa stresnim situacijama. Ako uprkos tome postoje radnici koji pokazuju simptome povezane sa stresom na radu, potrebno je pružiti im stručnu pomoć i podršku. Intervencije treba provoditi sistemski i u suradnji s radnicima.
Samo zdravo psihosocijalno radno okruženje radniku pruža oslonac i podršku, snažniji osjećaj socijalne uključenosti, identiteta i statusa, te priliku za profesionalni i osobni razvoj. Stoga, bi radno okruženje trebalo biti zdravo, oslobođeno od rizika koji dovode do stresa, motivirajuće, te poticajno za obavljanje radnih zadataka i uključivanje u radni proces. To je područje u kojem bi se trebale koristiti mjere primarne prevencije, odnosno usmjeriti se na identifikaciju povišenih nivoa psihosocijalnih rizika i zajednički ih nastojati ukloniti, te poticati stvaranje karakteristika zdravog psihosocijalnog radnog okruženja.
Što pojedinac može napraviti?
Upoznajte stresore i svoje reakcije
Vodite dnevnik kroz sedmicu ili dvije kako biste utvrdili koje situacije na radnom mjestu dovode do pojave stresa i kako na njih reagirate. Opišite okolnosti, te zapišite svoje misli, osjećaje i ponašanja, odnosno kako ste reagirali u toj situaciji. Vođenje dnevnika može vam pomoći da pronađete obrasce među stresorima i osvijestite vaše reakcije na njih, a ujedno i osvijestite koje su vam vještine potrebne da bi bolje upravljali stresom. Možda vam unapređenje vještina poput upravljanja vremenom, rješavanja problema, asertivnosti može pomoći da se lakše nosite s izazovima koje donosi vaše radno mjesto.
Razmislite što vam može pomoći da se uspješno nosite sa stresom
Vrlo često osobe kada su pod stresom konzumiraju više kafe, manje su tjelesno aktivne, a upravo zdrave navike poput pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti, dovoljne količine sna i odmora, te druženje sa bliskim osobama pomažu da se bolje nosimo sa stresom. Postoji niz strategija koje vam mogu pomoći u nošenju sa stresom, samo je važno pronaći onu kombinaciju koja je najbolja za vas. To može biti šetnja, meditacija, kupka, čitanje knjige, plesanje, druženje s prijateljima, odlazak u pozorište, gledanje smiješnih videa, pospremanje stana, odnosno sve one aktivnosti koje pridonose boljem raspoloženju i opuštenosti.
Postavite granice
U današnjem digitalnom svijetu možete osjetiti pritisak da budete dostupni 24 sata dnevno. Pokušajte napraviti male korake prema postavljanju granica između poslovnog i privatnog života tako što ćete na primjer, postaviti pravilo da ne provjeravate e-poštu nakon 19:00 sati ili da se nećete javljati na poslovne pozive tokom večere ili tokom vikenda. Upravo stvaranje jasnih granica između privatnog i poslovnog života može smanjiti potencijalan sukob između ta dva područja, te stres koji dolazi s tim.
Koristite godišnji odmor kako bi napunili „baterije“
Kako bismo izbjegli negativne učinke stresa, potrebno nam je vrijeme da se odmorimo. Ovaj proces omogućava da imate neko vrijeme u kojem se nećete baviti svojim radnim zadacima niti razmišljati o radnom mjestu, i to na način koji će odgovarati vašim potrebama. Ujedno, odmor i odmak od radnih zadataka promiče ravnotežu između privatnog i poslovnog života i pridonosi očuvanju mentalnog zdravlja. Iskoristite godišnji odmor i vikend da uživate u stvarima koje volite i koje vas opuštaju.
Razgovarajte sa svojim nadređenim
Zdravlje i zadovoljstvo zaposlenika povezano je s produktivnošću, pa ako je vaš nadređeni osoba koja prepoznaje važnost zdravog radnog okruženja možda s njim možete otvoreno razgovarati o izazovima s kojima se susrećete i predložiti moguća rješenja. Otvoreni razgovor ujedno može pomoći nadređenom da unese male promjene koje će rezultirati manjom količinom stresa, te većim zadovoljstvom i produktivnošću radnika.
Zaključno, najučinkovitiji način upravljanja psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu jeste biti proaktivan i imati plan kako preduhitriti probleme, odnosno izazove. Vrijeme je pokazalo da, kad stres povezan s poslom, te loše zdravlje i izostanci s posla rastu, produktivnost i inovativnost već su u padu, što značajno utiče na poslovnu učinkovitost. Psihosocijalni rizici mogu se procijeniti i njima se može upravljati na jednako sistemski način kao i ostalim rizicima zaštite zdravlja na radu, korištenjem modela procjene rizika. Važno je da upravljanje psihosocijalnim rizicima bude integrirano s općenitim upravljanjem u zaštiti zdravlja na radu umjesto da se provodi kao zasebna aktivnost.
Na raspolaganju sam vam za sve profesionalne procjene i edukacije korporativnog i individualnog tipa putem Instagram profila @nutritionhealth.md
Za Inspo
Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj.
