Zajedno stvaramo sigurno i podržavajuće radno mjesto

Sve organizacije imaju zakonsku obvezu osigurati radno okruženje u kojem su zdravlje, sigurnost, fizički integritet i dostojanstvo zaposlenika zaštićeni. Ipak, unatoč najboljim nastojanjima, ponekad se može razviti toksična radna klima. Nasreću, postoji snažno sredstvo koje joj se može učinkovito suprotstaviti ili barem ublažiti njezine posljedice, a to je uljudnost. Uljudnost nije odgovornost pojedinca, već zajednička vrijednost i praksa svih nas.

Naše radno okruženje snažno utječe na kvalitetu našeg života

U prosjeku, godišnje provedemo oko 1685 sati na poslu, što tijekom radnog vijeka iznosi više od 80 000 sati. To je iznimno mnogo vremena! Dovoljno da poželimo to vrijeme provesti u mirnom, podržavajućem i zdravom okruženju. I to s punim pravom. Kvaliteta odnosa koje gradimo na radnom mjestu značajno oblikuje naše svakodnevno zadovoljstvo. Štoviše, upravo su ti odnosi jedan od ključnih faktora koji utječu na mentalno zdravlje na poslu. Kada su odnosi među kolegama narušeni, trpi i naše psihičko stanje. No, vrijedi i obrnuto, dobri međuljudski odnosi mogu postati snažan izvor podrške, motivacije i profesionalnog ispunjenja. S obzirom na količinu vremena koje provodimo u radnom okruženju, ulaganje u pozitivne i konstruktivne odnose itekako se isplati.

Uljudnost: Moćan alat prevencije

Usredotočiti se na uljudnost radi očuvanja dobrih odnosa? To je pametan i dalekosežan potez. Ali što zapravo podrazumijevamo pod pojmom uljudnost?

Uljudnost je skup društveno prihvaćenih pravila ponašanja, stavova i postupaka o kojima se zajednica (ili tim) implicitno ili eksplicitno dogovara s ciljem njegovanja dobrih međuljudskih odnosa. To je zbir naših svakodnevnih radnji, pažnje i malih, ali značajnih ustupaka koje činimo kako bismo skladno surađivali i koegzistirali u zajedničkom prostoru. Uljudnost možemo usporediti s tonalitetom u orkestru, svi glazbenici moraju biti usklađeni kako bi stvorili harmoničnu izvedbu. Dovoljno je da jedan instrument bude raštiman, i cijela simfonija može biti narušena.

Što je neuljudnost – i zašto je ne smijemo podcijeniti?

Kad pomislimo na neuljudnost, često nam prvo padaju na pamet očite situacije: vrijeđanje, podizanje tona, lupanje vratima ili otvorene međusobne uvrede. No, neuljudnost se najčešće pojavljuje u suptilnijem obliku, često toliko trivijalnom da ga skloni prešutjeti, tolerirati ili zanemariti.

Evo nekoliko primjera:

Prekidanje sugovornika ili nedopuštanje da izrazi svoje mišljenje

Uzimanje posljednje šalice kave bez pripreme nove za druge

Provjeravanje mobitela dok kolega izlaže informacije

Dolazak na sastanak sa zakašnjenjem – bez isprike

Ignoriranje kolega prilikom ulaska u ured

Isključivanje nekoga iz aktivnosti ili komunikacije

Ponavljano izražavanje kritike bez konstruktivnosti

Formiranje klikova unutar tima

Neprimjereni ili diskriminirajući komentari

Negativan, pasivno-agresivan ili nezainteresiran stav

Omalovažavanje drugih ili ogovaranje

Zadržavanje važnih informacija koje kolegama mogu pomoći

Naizgled beznačajne, ovakve sitnice s vremenom se nakupljaju i postaju toksične, narušavajući povjerenje, timsku koheziju i mentalno zdravlje zaposlenika. Iako rijetko tko zbog njih odmah odlazi višem menadžmentu, njihova kumulativna šteta je stvarna.

Svi snosimo dio odgovornosti

Oni koji se ponašaju necivilizirano ne čine to nužno zlonamjerno. Često nismo ni svjesni utjecaja koji naše ponašanje ima na druge. No, jedno ostaje sigurno: Neuljudnost = nedostatak obzira. Zato njegujmo uljudnost kao temelj zdrave radne klime, jer svaki ton čini razliku u orkestru kojim stvaramo zajedničku svakodnevicu.

Značajne posljedice neuljudnosti

Iako se često ne percipira kao ozbiljno neprihvatljivo ponašanje, neuljudnost ostavlja trajan trag,  i na pojedincima i na cijelom radnom kolektivu. Još gore, ona je zarazna. Neuljudnost se poput virusa infiltrira u timove i postupno se širi organizacijom. S vremenom, oni koji je doživljavaju počinju reagirati, ponekad povlačenjem, ponekad ljutnjom. Ako se takva ponašanja ne prepoznaju i ne zaustave na vrijeme, radno okruženje postaje toksično.

Posljedice su ozbiljne:

Povećan stres i napetost

Učestali sukobi

Pad radne učinkovitosti i nedostatak kreativnosti

Gubitak angažmana, motivacije i inicijative

Izolacija i izbjegavanje kolega

Izostanci s posla

Sindrom izgaranja (burnout)

Psihološko i fizičko uznemiravanje

Na kraju, odlazak zaposlenika iz organizacije

No šteta ne staje na vratima ureda. Osjećaji frustracije, tuge i tjeskobe uzrokovani neuljudnim ponašanjem često se prenose i na privatni život. Čak 80 % zaposlenika navodi da im je teško oporaviti se nakon radnog dana kada su bili izloženi neciviliziranom ponašanju. Umjesto da se posvete obitelji, odmoru ili sebi, ostaju mentalno zarobljeni u neugodnim radnim iskustvima. Ne ulaze osvježeni u novi dan, jer nikada nisu imali priliku napuniti baterije.

Zajednička odgovornost – temelj zdrave radne kulture

Kažu da svaka kap vode čini ocean, isto vrijedi i za kulturu organizacije. Svaki pojedinac, bez obzira na poziciju, ima moć (i odgovornost) doprinijeti stvaranju mirnog, sigurnog i podržavajućeg radnog okruženja.
To je zajednička odgovornost, koja se proteže kroz sve razine organizacije:

Poslodavci trebaju uspostaviti jasan okvir za zaštitu fizičkog i mentalnog zdravlja zaposlenika, promicati vrijednosti poštovanja i civilizirane komunikacije, te osigurati uvjete koji potiču sigurnost i dobrobit.

Menadžeri imaju ključnu ulogu u provedbi tih vrijednosti, trebaju paziti da se pravila dosljedno primjenjuju, pravovremeno reagirati na probleme i svojim primjerom pokazati što znači uljudna, konstruktivna suradnja.

Zaposlenici trebaju svakodnevno njegovati međusobno poštovanje, biti svjesni utjecaja svojih riječi i postupaka, postavljati zdrave granice i imati hrabrosti reagirati kada svjedoče neprihvatljivom ponašanju, bilo da se radi o sebi ili drugima.

U konačnici, zdrava radna kultura ne nastaje sama od sebe. Ona se gradi zajedničkim trudom, u svakodnevnim situacijama, gestama, riječima i odlukama, kap po kap.

Uljudnost: Moćna metoda prevencije

Biti uljudan, otvoren za komunikaciju i pažljiv prema drugima nije luksuz, to su jednostavne, svakodnevne geste koje svatko od nas može prakticirati.
I upravo te male geste, izrazi poštovanja i osobni stavovi čine razliku i održavaju sklad u radnom okruženju. Evo kako možete odmah doprinijeti pozitivnoj promjeni:

Razgovarajte – iskreno i smireno

Nesuglasice su sastavni dio rada s ljudima. Ključno je kako ih rješavamo. Prvi korak je miran, otvoren razgovor s osobom s kojom ste imali nesporazum. Budite iskreni u želji da popravite odnose. Jednostavan, ali učinkovit savjet: govorite u prvom licu, umjesto da optužujete (“ti si…”), recite: “Ja sam se osjećala…” ili “Meni je bilo teško kada…”

Propitajte vlastito ponašanje

Prije nego što pokažemo prstom, zapitajmo se: “Utječe li moje ponašanje negativno na odnose u timu?” Čak i ako se neka ponašanja čine bezopasnima jer ne izazivaju neposredne posljedice, to ne znači da su prihvatljiva. Samosvijest i osobna odgovornost ključni su za zdravu atmosferu.

Priznajte druge i njihovu vrijednost

Nitko ne želi biti nevidljiv. Jednostavne geste poput pozdrava, pogleda u oči, korištenja imena, izražavanja priznanja ili pohvale za trud, mogu imati ogroman pozitivan učinak.
Pohvalite kolegu za dobar rad. Priznanje ne košta ništa, a gradi povjerenje i povezanost.

Pretpostavite dobre namjere

Ljudi u većini slučajeva ne postupaju loše iz zle namjere. Često jednostavno rade najbolje što mogu s alatima i resursima koje imaju. Umjesto da automatski pretpostavite najgore, pokušajte dati drugima benefit sumnje. Time gradite mostove umjesto zidova.

Prijavite incidente kada je potrebno

Ako doživljavate neuljudnost, ili joj svjedočite,  šutnja vas može učiniti suučesnikom. Ako ste pokušali riješiti situaciju razgovorom, ali se ponašanje nastavlja, prijava je opravdana i nužna.
Savjet: vodite zapis o konkretnim događajima, datumima i izjavama. To pomaže razlikovati činjenice od subjektivnog dojma i daje vam čvrstu osnovu za daljnje korake.

Uljudnost – snaga koja mijenja radno okruženje

Kvaliteta radnog okruženja zajednička je odgovornost, poslodavaca i zaposlenika. Ono nije samo skup fizičkih uvjeta ili pravila, već glavni čimbenik koji utječe na mentalno zdravlje na poslu. Upravo zato, svatko od nas ima ključnu ulogu: njegovati odnose koje gradimo s kolegama.

Na nama je da uljudnost ne ostane samo riječ, već da je svakodnevno živimo u praksi.
To je najbolja preventiva protiv nesporazuma, stresa i toksičnih dinamika. Uljudnost nije znak slabosti,  ona je snaga. Snaga koja povezuje ljude, stvara povjerenje i gradi otpornu, zdravu i podržavajuću radnu kulturu. Ne zaboravimo: svaki naš izbor, svaka naša gesta, ima moć stvoriti razliku.
Pitanje je jednostavno: kakvu razliku želimo ostaviti iza sebe za vlastitu djecu i buduće generacije?

Za Inspo

Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj. 

***
Foto: Canva