Iako se organizacije mogu baviti aktivnostima poput objavljivanja na društvenim mrežama i organiziranja dana zdravstvene svijesti, često ne uspijevaju uspostaviti mehanizme podrške za poboljšanje dobrobiti na radnom mjestu. Proaktivno davanje prioriteta dobrobiti zaposlenika potiče sreću, motivaciju i povećanu produktivnost, stvarajući zdravo i podržavajuće radno okruženje. Dobrobit je dinamična i varira ovisno o individualnim iskustvima, osobnim okolnostima i potencijalnim pritiscima na radnom mjestu. Biopsihosocijalni model zdravlja pokazuje složenost dobrobiti u odnosu na biološko, psihološko i socijalno zdravlje. Ti čimbenici obuhvaćaju različite dimenzije dobrobiti kao što su fizičko, mentalno, emocionalno, socijalno, okolišno i financijsko zdravlje, koje utječu na naše zdravlje i dobrobit.  

Način života poput zdrave prehrane i tjelovježbe potiče dobrobit i smanjuje rizik od bolesti. S obzirom na to da zaposlenici značajan dio svog vremena provode na poslu, organizacije igraju važnu ulogu u promicanju dobrobiti. Zamagljene granice između poslovnog i kućnog života mogu pogoršati stresore, uključujući probleme s mentalnim zdravljem i stres na radnom mjestu. 

5 načina za poboljšanje dobrobiti na radnom mjestu

Podrška mentalnom zdravlju  

Nedavni podaci dobiveni na korporativnim edukacijama koje MD HEALTH provodi na području regije pokazuju da stigma oko zdravlja i dobrobiti još uvijek postoji na radnom mjestu. Istraživanja također pokazuju da 60% zaposlenika ima blagu anksioznost, 76% pati od umjerene do visoke razine stresa, a 56% pati od blage depresije. Mentalno zdravlje sada je visoko na dnevnom redu većine organizacija, a 70% organizacija vidljivo sudjeluje u danima osvješćivanja o mentalnom zdravlju. Međutim, unatoč tome, 60% zaposlenika i dalje smatra da njihova organizacija ne mari za njihovu dobrobit. 55% smatra da moraju skrivati ​​​​svoje mentalno zdravlje na poslu, a samo 10% aktivno traži pomoć u vezi sa svojim mentalnim zdravljem.  

Zaposlenici se mogu osjećati zabrinuto ili posramljeno tražeći pomoć ili mogu biti zabrinuti zbog bilo kakve potencijalne odmazde zbog traženja pomoći. Međutim, kako bi mogli podržati zaposlenike, poslodavci moraju biti svjesni svih izazova s ​​mentalnim zdravljem. Pružanje samopouzdanja i vještina linijskim menadžerima kako bi identificirali, osjetljivo pristupili i povjerljivo podržali zaposlenike koji se možda bore s problemima može pomoći u poticanju zaposlenika da progovore. Normalizacija razgovora pomoći će u smanjenju stigme koja okružuje mentalne bolesti i stvoriti okruženje koje promiče otvorenu i podržavajuću kulturu. 

Program pomoći zaposlenicima 

Program pomoći zaposlenicima koji nudi kratkoročno savjetovanje, podršku u menopauzi, informacije o financijskoj dobrobiti i resursa za samostalno vođenje, ključna je alternativa za zaposlenike koji ne žele dijeliti svoje probleme s mentalnim zdravljem. Ove se usluge mogu koristiti za bilo koje poslovne ili osobne probleme i mogu pružiti pomoć u vrijeme velike potrebe, pomažući u smanjenju rizika od upada zaposlenika u potencijalnu krizu.  

Angažman i komunikacija zaposlenika  

Čak i uz najbolje namjere, bez dosljednog angažmana zaposlenika, mnoge inicijative za dobrobit mogu brzo propasti. Stoga je važno uključiti zaposlenike od samog početka putem anketa o angažmanu zaposlenika i foruma zaposlenika kako biste doista razumjeli koje su njihove potrebe za dobrobiti i kakvu podršku žele od svog poslodavca. Ti se podaci mogu iskoristiti za širenje informacija o dobrobiti i priliku za usmjeravanje zaposlenika na inicijative. Za optimalan doseg koristite različite načine komunikacije poput e-pošte, individualnih i timskih sastanaka te mreža i foruma zaposlenika. 

Predanost s vrha i davanje primjera ključni su za pokretanje promjena i olakšavanje integracije dobrobiti u cijeloj organizaciji. Prilikom uspostavljanja zdrave kulture na radnom mjestu, prije svega, važno je osigurati da su viši rukovoditelji u potpunosti posvećeni ciljevima dobrobiti organizacije kako bi se potaknule inicijative. Iako komunikacija može potaknuti angažman zaposlenika, viši rukovoditelji moraju se uključiti u inicijative. Vođe koji mogu pokazati sudjelovanje u vlastitoj dobrobiti aktivno postavljaju primjer koji zaposlenici trebaju slijediti, pomažući u olakšavanju promjena za zdraviju i sretniju radnu snagu. 

Suradnja 

Pružanje zaposlenicima mjesta za stolom, davanje glasa i prilika da doprinesu razvoju sustava i procesa te dijele svoje ideje, pojačava osjećaj pripadnosti i sretniji radni odnos.  

Učenje i razvoj  

Osobni i profesionalni razvoj put je za zaposlenike da unaprijede svoje talente, vještine i karijerne izglede. Učenje i razvoj kontinuirani su proces koji potiče samosvijest i individualni rast. Dosljedno pružanje prilika za osobni razvoj, kao što su praćenje različitih uloga, rad na novim projektima, volontiranje, pohađanje radionica, webinara, edukativnih tečajeva i osposobljavanja, omogućuje zaposlenicima da obogate svoja znanja i vještine, kako za bolju dobrobit, tako i za napredak na radnom mjestu. 

Načini za poboljšanje dobrobiti zaposlenika 

Zdrava ravnoteža između poslovnog i privatnog života  

Istraživanja pokazuju da zaposlenici koji imaju pristup fleksibilnosti u pogledu mjesta i načina rada imaju 41% veću vjerojatnost da će biti angažirani, a 71% veću vjerojatnost da će ostati kod svog poslodavca.  

Organizacije također imaju „dužnost brige“ zaštititi zaposlenike od rizika za njihovo zdravlje, sigurnost i dobrobit. Na primjer, dugo radno vrijeme i loša ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Fleksibilno radno vrijeme može pomoći u poboljšanju dobrobiti zaposlenika, smanjenju izostanaka s posla, povećanju produktivnosti te povećanju angažmana i lojalnosti.  

Pružanje mogućnosti za fleksibilno radno vrijeme, dulje dane za kraće tjedne, dijeljenje posla i mogućnosti rada s nepunim radnim vremenom može pomoći u postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života zaposlenika. Utvrđeno  je da provedba obuke za razvoj vještina vođenja za podršku ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenika povećava zadovoljstvo poslom i učinkovitost zaposlenika te zadržavanje zaposlenika.  Razvoj i provedba politika prilagođenih obitelji, kao što su skrbnici, zajednički roditeljski dopust, poseban dopust i posvojenje, mogu pomoći zaposlenicima da usklade svoje poslovne i obiteljske obveze.  

Postavljanje granica 

Uspostavljanje granica između poslovnog i privatnog života ključno je za postizanje zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života te očuvanje opće dobrobiti. Kako bi učinkovito definirali granice, pojedinci bi trebali jasno komunicirati svoja očekivanja i ograničenja u vezi s radnim vremenom, svojom dostupnošću i osobnim obvezama prema kolegama i klijentima. Postavljanje jasnih granica minimizira distrakcije i omogućuje vrijeme za fokusiranje. Uspostavljanje jasnog radnog vremena i učinkovito upravljanje vremenom pomaže u zaštiti osobnog vremena i sprječava izgaranje. Postavljanje tehnoloških granica i strateško učenje kako reći „ne“ može pomoći u upravljanju radnim opterećenjem i očuvanju dobrobiti. Primjenom ovih tehnika postavljanja granica, pojedinci mogu njegovati zdraviju ravnotežu između poslovnog i osobnog života, što dovodi do poboljšane produktivnosti i općeg zadovoljstva. 

Prakse brige o sebi 

Poticanje zaposlenika na svakodnevnu brigu o sebi, čak i 5 minuta tijekom radnog dana, može pomoći u poboljšanju dobrobiti. Briga o sebi je individualna i može uključivati ​​sve što donosi opuštanje, sreću i radost. Na primjer, vježbanje, hodanje, glazba, meditacija, vođenje dnevnika, crtanje mogu pomoći u poboljšanju fizičke, mentalne i emocionalne dobrobiti. Jednako je važno poticati zaposlenike da se zdravije hrane, vježbaju i usvoje zdravu rutinu prije spavanja. Davanje prioriteta brizi o sebi može pomoći u povećanju razine energije, koncentracije i motivacije.  

Intervencije za dobrobit 

Važno je prepoznati da dobrobit nadilazi samo mentalno zdravlje. Kao što svi imamo mentalno zdravlje, imamo i fizičko zdravlje, uključujući prehranu, tjelesnu aktivnost, san, zdravlje mišićno-koštanog sustava i financijsku dobrobit.  Stoga je prilikom provedbe intervencija za dobrobit na radnom mjestu važno obratiti pozornost na sve dimenzije dobrobiti, ne samo na mentalno zdravlje. Provedba radionica koje potiču zdravu prehranu, tjelovježbu, ergonomske procjene, potiču dobar san i podržavaju zaposlenike u upravljanju financijama osigurat će učinkovito rješavanje tih dinamičnih zdravstvenih problema na radnom mjestu. 

Razvijanje zdravog radnog okruženja sve je izazovnije u hibridnom radnom svijetu. Rad od kuće može rezultirati sjedilačkim ponašanjem zbog smanjenja svakodnevnog putovanja na posao i stoga manje mogućnosti za hodanje ili vožnju biciklom. Osim toga, manji pristup društvenim šetnjama za vrijeme ručka, inicijativama za fitness na radnom mjestu i teretanama na licu mjesta također može smanjiti sudjelovanje u aktivnostima.  

Važno je poticati zaposlenike na redovito kretanje, bez obzira rade li u uredu ili kod kuće. Čak i kratke šetnje svaki sat mogu poboljšati raspoloženje i produktivnost. Jednostavne inicijative poput planiranja pauza tijekom videopoziva i poticanja istezanja i kretanja mogu pomoći u povećanju sudjelovanja u aktivnostima, poboljšanju dobrobiti, poboljšanom fokusu i koncentraciji te povećanju produktivnosti. 

Društvene interakcije 

Društvene interakcije su temeljne za ispunjenje, dobrobit i zadovoljstvo životom. Pružanje društvenih prilika, na primjer, pauza za kavu, udobnih soba za odmor, društvenih aktivnosti. Društveno povezani zaposlenici imaju nižu razinu stresa, povećanu otpornost, povećano samopouzdanje te su produktivniji i sretniji. 

Kako vam MD HEALTH može pomoći u proaktivnom promicanju dobrobiti na radnom mjestu?   

MD HEATH u okviru korporativnih usluga pruža niz usluga temeljenih na dokazima koje tvrtkama omogućuju da pokažu svoju predanost zaposlenicima. 

Povelja o dobrobiti na radnom mjestu:

Povelja o dobrobiti na radnom mjestu pruža akreditaciju organizacijama koje su predane poboljšanju zdravlja i dobrobiti svoje radne snage. Povelja se temelji na čvrstom okviru koji obuhvaća 8 ključnih područja dobrobiti na radnom mjestu. Ovaj okvir podržava poslodavce u mjerenju njihove trenutne ponude dobrobiti i otkriva mogućnosti za poboljšanje. Kao dio procesa Povelje, organizacijama se definiraju modeli podrške i izvješća o ishodu procjene nakon procjene koje se može koristiti za razvoj ili poboljšanje postojeće strategije dobrobiti na radnom mjestu. Povelja o dobrobiti na radnom mjestu podržala je do sada tisuće velikih i malih organizacija diljem regije, pomažući im da pokažu svoju predanost dobrobiti zaposlenika. 

Korporativne edukacije za dobrobit na radnom mjestu:

Istraživanjima na terenu MD HEALTH je ažurirao i proširio ponudu korporativnih edukacija kako bi odražavao dinamično područje zdravlja i dobrobiti na radnom mjestu. Paketi korporativnih edukacija imaju za cilj pružiti aktualna istraživanja, informacije, strategije, alate i resurse koji će pomoći vođama i zaposlenicima u upravljanju izazovima s kojima se suočavaju na radnom mjestu i osobno. Također je moguće prilagoditi programe po mjeri koji su u skladu s vašim ciljevima dobrobiti na radnom mjestu.   

Prednosti poboljšanja dobrobiti na radnom mjestu   

Aktuelna kriza troškova života, financijske brige i loša ravnoteža između poslovnog i privatnog života mogu utjecati na dobrobit zaposlenika. Budući da prosječni zaposlenik provodi otprilike 50% budnog vremena na poslu, poslodavci moraju dati prioritet zdravlju i dobrobiti na radnom mjestu.  Kada zaposlenici osjete da je njihova dobrobit prioritet, veća je vjerojatnost da će biti sretniji, zdraviji i angažiraniji.  

Angažirani zaposlenici su motivirani, kreativni, entuzijastični i produktivni te imaju manju vjerojatnost da će uzimati bolovanje jer imaju manju vjerojatnost da će doživjeti stres i izgaranje. Uspostavljanje i prikazivanje dobrobiti na radnom mjestu pomaže u privlačenju i zadržavanju talenata. Šalje jasnu poruku tražiteljima posla da organizacija cijeni njihovu dobrobit i potiče osjećaj pripadnosti i lojalnosti kod postojećih zaposlenika.  Stoga je vjerojatnije da će pružiti kvalitetnu uslugu korisnicima, održati zadovoljstvo kupaca, potaknuti povećanje prodaje te poboljšati ugled i održivost organizacije.  

Korištenje gore navedenih strategija za dobrobit može pomoći u razvoju podržavajućeg radnog okruženja, potaknuti uspješne inicijative za dobrobit i stvoriti kulturu na radnom mjestu u kojoj se zaposlenici osjećaju ugodno tražeći pomoć. Vođe koje su dosljedno angažirane u provođenju kulturnih promjena, poticanju organizacijske suradnje od vrha prema dolje i od dna prema gore te osnaživanju zaposlenika da postignu svoj osobni rast, najveći potencijal i profesionalno ispunjenje pomažu u promicanju osjećaja vlasništva i pripadnosti.  

Uspješne holističke intervencije obuhvaćaju fizičke, mentalne, emocionalne i društvene dimenzije te prepoznaju interakcije tih čimbenika. Davanjem prioriteta dobrobiti zaposlenika kroz ove pristupe, organizacije mogu njegovati zdraviju, sretniju i produktivniju radnu snagu. 

Ukoliko želite dodatne informacije o Povelji o dobrobiti na radnom mjestu ili MH HEALTH korporativnim paketima obuka i edukcija, obratite se na kontakt mail: merdijana.dugonjic@gmail.com.

Za Inspo

Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj. 

DS Studio Photography

***

Foto: Canva

Komentari su onemogućeni.