Šta zapravo znamo o slobodnom zidarstvu u Bosni i Hercegovini? Ko su ljudi koji su ga stvarali, kako je nastajalo i šta se krije iza organizacije koja već stoljećima izaziva znatiželju? Odgovore donosi knjiga „Zidanje slobode: Počeci i stvaranje Slobodnog zidarstva u Bosni i Hercegovini“, autorice Adriane Kuči, koja će 18. novembra biti predstavljena u Sarajevu.
Masonerija već stoljećima izaziva znatiželju, podstiče nagađanja i raspiruje maštu. Iza njenih simbola, rituala i diskrecije nastajale su brojne teorije, dok su stvarni ljudi i događaji često ostajali izvan javnog prostora. Upravo je taj prostor između mita i dokumentirane historije odlučila istražiti Adriana Kuči, bosanskohercegovačka i slovenačka novinarka, književnica i istraživačica, rođena u Sarajevu, koja danas živi i radi u Sloveniji.
Njena knjiga „Zidanje slobode“ nastala je povodom obilježavanja 25 godina autohtonog slobodnog zidarstva u Bosni i Hercegovini. Prvobitno zamišljena kao interna publikacija, uz saradnju predstavnika bosanskohercegovačke masonerije, prerasla je u dokumentarno-istraživačko djelo koje široj javnosti približava jedno nedovoljno poznato poglavlje savremene historije Bosne i Hercegovine.
Kroz arhivsku građu, dokumente, fotografije i razgovore s neposrednim učesnicima, Adriana rekonstruira prvih petnaest godina savremenog bosanskohercegovačkog slobodnog zidarstva, od 1999. do 2014. godine. U središtu knjige nalaze se ljudi koji su učestvovali u njegovom nastanku, njihove ideje, odluke i izazovi, ali i društvene okolnosti u kojima se slobodno zidarstvo razvijalo nakon rata.
„Ovu knjigu nisam pisala da bih razotkrivala tajne, niti da bih bilo koga branila od vlastite historije. Pisala sam je jer vjerujem da je zaborav najtiši, ali i najuspješniji način brisanja ljudi i njihovih djela. Iza velikih ideja, institucija, simbola i rituala uvijek stoje obični, nesavršeni ljudi, sa svojim uvjerenjima, ambicijama, hrabrošću, slabostima i proturječjima. Upravo su me oni zanimali. Historija, uostalom, nikada nije onako uredna kako je naknadno pokušavamo ispričati. I ne pripada samo onima koji su je stvarali, a ponajmanje onima koji bi je željeli uređivati prema vlastitoj mjeri. Moj posao nije bio da presuđujem prošlosti, nego da joj ne dopustim da nestane zajedno s ljudima koji je pamte.“
Posebnu vrijednost ovom djelu daju svjedočanstva ljudi koji su neposredno učestvovali u stvaranju bosanskohercegovačkog slobodnog zidarstva. Među njima je i prof. dr. Edvin Dervišević, jedan od njegovih osnivača i Veliki majstor u prva dva mandata, koji će zajedno s autoricom učestvovati na sarajevskoj promociji. Njegovo iskustvo i neposredno poznavanje događaja otvaraju dodatni prostor za razgovor o historiji, principima i ulozi slobodnog zidarstva u bosanskohercegovačkom društvu.
Za Adrianu Kuči, čiji književni opus uključuje romane „I prljavo i plavo“, „Ime mi je Sarajevo“, „Noč, ko je preplavala reko“ i „Lili Bosniae“, ovo istraživačko djelo predstavlja drugačiji autorski iskorak. Njeno pisanje, često posvećeno pitanjima identiteta, pripadnosti, sjećanja i ljudskih sudbina, i ovdje zadržava interes za lične priče unutar širih historijskih okolnosti. Sarajevska promocija bit će prilika da publika upozna način nastanaka knjige, čuje svjedočanstva iz prve ruke i učestvuje u razgovoru o temi koju decenijama prate brojne pretpostavke, ali relativno malo dokumentiranih činjenica.
Promocija knjige „Zidanje slobode“ održat će se 18. novembra 2026. godine u Sarajevu, restoran 4 sobe gospođe Safije, sa početkom u 18 sati (trajanje 1 sat).
***
Foto: PR
