Može li periodično gladovanje imati pozitivne, dugoročne učinke na naše zdravlje?
Kada je časopis Time sastavio svoju prvu listu 50 najuticajnijih ljudi u zdravstvu, na njoj je, pod naslovom “evangelist gladovanja”, bio dr. Valter Longo. Ovaj nadimak je bio prikladan: kao direktor Instituta za dugovječnost na Sveučilištu Južne Kalifornije, dr. Longo je desetljećima istraživao učinke ograničenja kalorija na naše cjelokupno zdravlje i strastveno zagovara redovno gladovanje kao sredstvo za aktivaciju metabolizma, zaštitu od hroničnih bolesti, snižavanje krvnog pritiska i produženje životnog vijeka.
Iako je gladovanje stoljećima sastavni dio određenih kultura – uglavnom u religijskom kontekstu kao oblik čišćenja – u posljednjih nekoliko godina doživjelo je ponovno oživljavanje zahvaljujući brojnim naučnim istraživanjima o njegovim koristima, javnim osobama poput osnivača Twittera Jacka Dorseyja i popularnosti knjiga stručnjaka kao što su dr. Longo, dr. Jason Fung i dr. Michael Mosley.
Evo nekoliko pravila kojih se treba pridržavati prije nego što započnete s gladovanjem.
Kako gladovanje utiče na tijelo?
Gladovanje dovodi tijelo pod blagi stres. Kada gladujemo, nedostatak glukoze uzrokuje to da tijelo stvara vlastitu glukozu. Budući da tijelo štedi energiju tokom gladovanja, naš osnovni metabolički ritam postaje učinkovitiji. Dalje u ciklusu gladovanja dolazi do procesa zvanog ketoza, kada tijelo sagorijeva svoju primarnu energiju iz pohranjenih masti. Iako učinak gladovanja na tijelo ovisi o vrsti gladovanja i individualnoj usklađenosti, postoje brojni potencijalni benefiti. Može uzrokovati gubitak težine, smanjiti proizvodnju slobodnih radikala i smanjiti štetu koju uzrokuju; sniziti markere upale i krvni pritisak; poboljšati regulaciju šećera u krvi; i, kod produženog gladovanja, promicati regulaciju matičnih stanica.
Gladovanje u nekom obliku također je hvaljeno zbog potencijala za smanjenje povećanja središnje ili intraabdominalne tjelesne masti koju mnoge žene doživljavaju tokom perimenopauze i kasnije, što bi inače moglo rezultirati dijabetesom i srčanim bolestima, zbog povećanog inzulina i LDL holesterola.
Različite metode gladovanja?
Iako pridržavanje određene prehrane tokom povremenog gladovanja (gdje gladujete određeno vrijeme) često nije strogo pravilo, optimalnije je ako su prehrambeni izbori koje donosite tokom razdoblja jedenja zdravi. Stručnjaci savjetuju da vam liječnik prati krvne pretrage tokom gladovanja, jer može rezultirati smanjenim hormonima štitnjače, niskim proteinima i niskim mineralima. Evo brzog pregleda različitih pristupa:
Metoda 12 sati: Ovo je izvrstan početak za početnike u povremenom gladovanju jer je lako usvojiti. Ljudi su dužni ograničiti unos kalorija na 12-satni prozor, a zatim postiti preostalih 12 sati.
Metoda 16:8: Ovaj popularni pristup zahtijeva da jedete svoja tri dnevna obroka unutar 8 do 10 sati, a postite preostalih 14 do 16 sati.
Metoda 5:2: Pet dana normalnog jedenja (idealno zdrave prehrane) prekinuto je s dva dana ograničenja kalorija (obično 500 kalorija za žene i 600 za muškarce).
Metoda svaki drugi dan: Ova metoda zahtijeva ograničenje kalorija (na ukupno 500) svaki drugi dan.
Spontana metoda: Ovaj pristup sugerira jednostavno preskakanje nekoliko obroka sedmično kada niste gladni.
Metoda ratnika: Ova metoda zahtijeva da jedete samo male količine sirovog voća i povrća tokom dana, a zatim jedan veći obrok navečer.
Ko ne bi trebao postiti?
Medicinski stručnjaci se slažu da bi svako ko razmišlja o gladovanju trebao prvo konsultirati svog liječnika. Nemojte postiti ako ste trudni ili dojite, imate dijabetes ili historiju poremećaja prehrane, i uvijek potražite stručnu medicinsku pomoć prije nego što napravite promjene u prehrani. Istraživanja su pokazala da gladovanje tokom dana može ponekad imati negativan učinak, posebno na sposobnost donošenja odluka.
Uvijek se konsultirajte sa svojim liječnikom ili medicinskim stručnjakom prije nego što započnete s gladovanjem ili napravite bilo kakve druge promjene u prehrani.
***
Foto: STEPHANIE RAUSSER / TRUNK ARCHIVE
