Najčešća prehrambena intervencija za prevenciju debljanja ili pomoć pri mršavljenju je neuravnotežena restrikcija kalorija, čime se većina koristi i za remisiju inzulinske rezistencije.
Međutim, dok će ograničavanje kalorija doista uroditi gubitkom težine, iako kratkoročno, njegovi učinci na inzulinsku rezistenciju nisu tako uvjerljivi.
Jedna studija istraživala je metaboličke posljedice stroge i teške restrikcije kalorija kod pretilih osoba bez prethodne povijesti ili dokaza inzulinske rezistencije, u kojoj su ispitanici sami ograničili unos na oko 800 kalorija na dan, što je za posljedicu imalo različite stupnjeve gubitka težine – između 8 i 35 kilograma! Za razliku od veze između tjelesne težine i inzulinske rezistencije, to je stanje gubitka težine dovelo do toga da je više od polovice ispitanika razvilo inzulinsku rezistenciju do razine dijabetesa tipa 2.
Izrazito niskokalorične dijete popularne preko društvenih mreža, tijelo izlažu stresu, što se očituje u velikim promjenama u razinama hormona, pri čemu je najistaknutiji hormon stresa – kortizol, čija je glavna uloga prkošenje inzulinu i povećanje glukoze u krvi. Ujedno zbog kortizola mišići i ostala tkiva, postaju otporni na inzulin. Nadalje, razine hormona štitnjače naglo padaju, što osim što usporava metabolizam, dodatno pogoršava problem. Hormoni štitnjače održavaju normalnu inzulinsku signalizaciju zbog čega pad hormona štitnjače dodatno gura tijelo u stanje inzulinske rezistencije.
U smislu samih kalorija, mislite li jesu li “sve kalorije iste”? To bi nam govorilo da je kod debljanja i cijelog spektra metaboličkih poremećaja jedino važno koliko ukupno kalorija unosimo, zbog čega se na sve namirnice može gledati samo kroz njihovu kalorijsku vrijednost.
Međutim, izaziva li jedna kalorija maslinovog ulja jednaku metaboličku reakciju kao jedna kalorija šećera? Apsolutno ne! Šećer će vam povisiti razinu glukoze u krvi i potaknuti lučenje inzulina. A maslinovo ulje neće ni jedno ni drugo. Kad tanko crijevo apsorbira maslinovo ulje pa se ono prenese u jetru neće vam porasti ni šećer u krvi ni proizvodnja inzulina. Dakle, dvije različite namirnice potiču jako različite metaboličke i hormonske reakcije!
Zaključno, za kontrolu inzulinske rezistencije, težite usvajanju uravnotežene pravilne prehrane koja zadovoljava sve energetske i nutritivne potrebe organizma. Uravnoteženost znači da obrok treba sadržavati ugljikohidrate, masti i proteine u omjerima koji odgovaraju toj osobi. Umjerenost se odnosi na energetski balans, odnosno unos onoliko kalorija ili energije koliko nam je potrebno da bismo održali postojeću tjelesnu masu, da bismo smršavili ili dobili na težini. Raznolikost se odnosi na uključivanje različitih boja i skupina namirnica kako bismo zadovoljili potrebu za svim vitaminima, mineralima i antioksidansima.
Za Inspo.ba
Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj.
Foto: DS Studio Photography, Merdijana Dugonjić, naslovna: Canva
