Nešto se značajno promijenilo kod mladih ljudi rođenih nakon 1995. godine. S dolaskom pametnih telefona i društvenih mreža, od 2011. godine svjedočimo naglom porastu anksioznosti i depresije među pripadnicima Generacije Z, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama. Pitanje koje se nameće jeste: kako smo došli do ove tačke i što možemo učiniti kako bismo pomogli mladima da se nose s ovim izazovima?
Uticaj tehnologije na mentalno zdravlje
Pametni telefoni i društvene mreže postali su neizostavni dijelovi svakodnevnog života, ali njihova sveprisutnost donijela je sa sobom i niz negativnih posljedica. Društvene mreže omogućavaju neprekidan pristup informacijama i komunikaciju, ali istovremeno stvaraju pritisak za stalnim upoređivanjem s drugima, što može dovesti do smanjenja samopoštovanja i povećanja osjećaja usamljenosti.
Pametni telefoni dodatno pogoršavaju situaciju omogućavajući konstantan pristup društvenim mrežama i internetu. Mladi često provode sate pregledavajući objave, što može rezultirati zanemarivanjem stvarnih socijalnih interakcija, nedostatkom fizičke aktivnosti i smanjenjem kvalitete sna. Svi ovi faktori zajedno doprinose povećanju anksioznosti i depresije.
Moguće mjere prevencije prema Jonathanu Haidtu
Psiholog Jonathan Haidt, poznat po svojim istraživanjima o uticaju tehnologije na mentalno zdravlje mladih, predlaže četiri radikalne mjere koje bi mogle pomoći u ublažavanju ovih problema:
Bez pametnih telefona do srednje škole
Haidt predlaže da se djeci ne omogućava korištenje pametnih telefona do srednje škole. Ovo bi smanjilo njihovu ranu izloženost tehnologiji koja može negativno uticati na emocionalni i socijalni razvoj. Umjesto toga, djeca bi se trebala poticati na aktivnosti koje ne uključuju ekrane, kao što su čitanje, igra na otvorenom i socijalne interakcije licem u lice.
Bez društvenih mreža do 16. godine
Odgađanje pristupa društvenim mrežama do 16. godine može pomoći mladima da razviju zdraviju sliku o sebi i izbjegnu pritisak koji dolazi s online prisutnošću. Mlađi adolescenti posebno su osjetljivi na društveni pritisak i negativne komentare, što može imati trajne posljedice na njihovo mentalno zdravlje.
Bez telefona u školama
Zabrana upotrebe telefona u školama omogućila bi učenicima da se fokusiraju na učenje i socijalne interakcije bez ometanja. Telefoni u učionici mogu biti izvor distrakcije, ometajući koncentraciju i smanjujući učinkovitost učenja. Umjesto toga, škole bi trebale promovirati aktivnosti koje potiču suradnju i kritičko razmišljanje.
Više slobodne igre, manje nadzora, ali i više odgovornosti za djecu
Poticanje djece na slobodnu igru i preuzimanje odgovornosti može poboljšati njihovu kreativnost, samostalnost i socijalne vještine. Više slobodne igre omogućava djeci da istražuju, uče iz vlastitih iskustava i razvijaju problem-solving vještine. Manje nadzora, ali uz odgovarajuću dozu odgovornosti, može ih osnažiti i pripremiti za izazove odraslog života.
Haidtova knjiga “Anksiozna generacija”
Haidt detaljno analizira uzroke i posljedice ovog fenomena u svojoj knjizi “Anksiozna generacija”. Knjiga pruža uvid u to kako su pametni telefoni i društvene mreže promijenili način na koji mladi ljudi odrastaju, komuniciraju i doživljavaju svijet oko sebe. Haidt također nudi konkretne prijedloge i strategije za roditelje, nastavnike i društvo u cjelini kako bi se smanjili negativni učinci tehnologije na mlade.
***
Foto: Canva
