Migrena nije samo bol – Manje od 20 posto oboljelih od migrene traži liječničku pomoć
Migrenske glavobolje jedan su od najčešćih neuroloških poremećaja. Istraživanje provedeno na ženama, pokazalo je da žene koje imaju inzulinsku rezistenciju imaju i dvostruko veću vjerovatnoću čestih migrena.
Dok je druga studija na muškarcima i ženama otkrila da su razine inzulina mnogo više u osoba koje imaju migrene u odnosu na one koje ih nemaju. Migrene su 3 puta češće među ženama, što se pripisuje uticaju hormona, odnosno uticaju estrogena. Tokom puberteta (kada se razina estrogena povećava), migrene postaju mnogo češće među djevojčicama nego među dječacima. Neke žene imaju migrene neposredno prije, tokom ili neposredno nakon menstruacije.
Migrene se javljaju rjeđe i postaju manje ozbiljne u zadnjem tromjesečju trudnoće kada su razine estrogena relativno stabilne, a pogoršavaju se nakon poroda kada se razine estrogena brzo smanjuju. Kako se približava menopauza (kada razina estrogena fluktuira), migrene postaju posebno teške za kontrolu.
Različite namirnice povezane su s migrenama, ali nije jasno izazivaju li migrene. Koja hrana izaziva migrene varira od osobe do osobe, te je preporuka uz dnevnik glavobolje voditi i dnevnik prehrane, te se konsultirati s neurologom i nutricionistom. S ovim informacijama, te medicinskom anamnezom/bolestima/terapijom/nutritivnim deficitom, okidači se mogu u suradnji sa stručnjacima identificirati i eliminirati kada je to moguće, te u konačnici postići kontrolu nad pojavom migrena.
Oboljeli od migrene imaju dokazan deficit magnezija, vitamina D, vitamina B skupine i omega 3 masnih kiselina. Niz studija pokazalo je pozitivan učinak vitamina D na glavobolju i migrenu. Vitamin D pomaže u reduciranju migrenskih napada kod osoba koje boluju od migrene, ali se ne može optimalno iskoristiti ako organizam nema potrebnu količinu magnezija, stoga se unošenjem dnevne doze magnezija, smanjuje mogućnost nedostatka vitamina D.
Današnji stil života „tjera“ nas da radimo više, bolje, brže, često da radimo i više od osam sati na dan, što ostavlja malo vremena za odmor i spavanje. Znamo da je ponekad nemoguće izolirati stres iz života i da vas često životne okolnosti dovedu u situacije preopterećenosti. Pokušajte svaki dan izdvojiti neko vrijeme za sebe. Nekome će biti dovoljno 20ak minuta, nekome će trebati pola sata, nekome sat vremena, a nekome i više. Iskoristite to vrijeme za tjelovježbu, hodanje u prirodi, meditaciju, šta god vam odgovara, samo je bitno da vas opušta.
Opuštanje smanjuje stres, a samim tim i negativan uticaj na hormone i upalne procese. Kvalitetan san jako je bitan, za smanjenje stresa, ravnotežu hormona i stabilnost glikemije. Pokušajte ranije ići spavati, tako da imate barem 7-8 sati sna pred sobom. Preporučuje se izbjegavanje televizije, laptopa i mobitela prije spavanja, pa nekih sat vremena prije sna radije čitajte knjigu ili meditirajte.
Balans je jedan od najvažnijih faktora u životu. Pokušajte naći balans između poslovnog i privatnog života, balans opuštanja i anti-stres aktivnosti u odnosu na posao i zahtjevne aktivnosti. Pokušajte uživati u onome što radite barem većinu dana, kako biste osjećali više mira, a manje nemira.
Pravilna prehrana važna je uvijek, bez obzira nosite li se s nekom dijagnozom ili ne. Trajnim usvajanjem zdravih prehrambenih navika uz isključivo ciljan individualan pristup, terapiju i suplementaciju, kako je navedeno, ranije glavobolje/migrene će popustiti. Važno je da je prehrana raznovrsna, uravnotežena i isplanirana.
Pritom, pokušajte jesti polako, uživajte u hrani koju unosite u tijelo bez ometajućih faktora.
Za Inspo
Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj.
Foto: DS Studio Photography, Merdijana Dugonjić, naslovna: Canva
