Merdijana Dugonjić: Rak dojke i mediteranska prehrana
Rak dojke najčešća je vrsta raka kod žena. Čimbenici koji predisponiraju rak dojke su starija dob, nasljedni prijenos, kasna menopauza (menopauza koja nastupa nakon 55. godine), spol, sjedilački način života i loša prehrana. 30% svih karcinoma dojke može se spriječiti pozitivnim promjenama načina života, gubitkom tjelesne težine i nepušenjem ili pijenjem alkohola. Najlakši i najučinkovitiji način zdrave prehrane nedvojbeno je mediteranska prehrana.
Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost jedan je od najvažnijih čimbenika koji povećavaju rizik od raka dojke. Dakle, kako dolazi do ovog mehanizma?
Više masnog tkiva povećava razinu estrogena u tijelu, što povećava rizik od razvoja raka dojke. Također je poznato da masno tkivo zadržava neke toksine u tijelu (npr. dioksine ). Kako bi se smanjilo masno tkivo, posebno kod raka dojke ovisnog o estrogenu, osobama s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilim osobama s dijagnozom raka dojke treba pomoći da dosegnu svoju normalnu težinu, za razliku od onih s dijagnosticiranim drugim vrstama raka.
Osim toga, razine drugog hormona, inzulina, također su visoke kod žena s prekomjernom težinom. Više razine inzulina povezuju se s određenim vrstama raka, uključujući rak dojke.
Iako debljanje može povećati rizik od raka, važno je zapamtiti da je to stanje koje se može kontrolirati.
Jedna je studija otkrila da su pojedinci koji su slijedili mediteransku prehranu izgubili značajnu količinu tjelesne težine te su također doživjeli značajno smanjenje razine glukoze i inzulina natašte.
Kod osoba kojima je dijagnosticiran rak, ako ne mogu unijeti dovoljno hranjivih tvari zbog nuspojava kemoterapije (gubitak apetita, mučnina, povraćanje, itd.) ili katabolizma (metabolički kvar) u tijelu, trebaju djelovati u skladu s tim. Bilo bi korisno dobiti podršku nutricionista bez obzira na njihovu težinu u trenutku dijagnoze.
Bez obzira imate li višak kilograma ili ne, znamo da je korisno izbjegavati debljanje.
Cilj svih pojedinaca trebao bi biti postizanje idealne težine i održavanje kondicije. Mediteranska prehrana, koja ima bezbroj dobrobiti te može biti dobar početak.
Mediteranski tip prehrane; svježe povrće i voće, žitarice, mahunarke, orašasti plodovi, riba, prevladava konzumacija maslinova ulja, a prednost se daje kruhu od cjelovitih žitarica. S druge strane, to je prehrana u kojoj se smanjuje konzumacija transmasti, životinjskih masti, crvenog mesa, peradi, mlijeka i mliječnih proizvoda.
Mnoge namirnice u mediteranskoj prehrani sadrže korisne kemijske spojeve. Neki od njih su; likopen (rajčica), kapsaicin (ljuta papričica); organosumporni spojevi (luk, češnjak); izotiocijanati, indol-3-karbinol, sulforafan (kruciferno povrće); poliacetileni (tikvice, mrkva); monoterpeni (naranča, limun); ginkgetin (kapar); te ferulinska kiselina i spermidin (cjelovite žitarice).
Hrana koja utječe na rizik od raka dojke:
Mlijeko
Jedno od najkontroverznijih pitanja o mlijeku je ideja da ono može predstavljati rizik od raka dojke zbog povećanja razine hormona estrogena koji unosimo u naše tijelo konzumacijom mlijeka. Prema rezultatima studije provedene na ovu temu, ne može se izvući značajan zaključak između njih dvoje. Drugi problem u vezi mlijeka je da je laktoza koju sadrži povezana s rakom. Povećava apsorpciju kalcija iz crijeva dok se laktoza probavlja. Također je prednost što polako povećava šećer u krvi. Studija je pokazala da konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda s niskim udjelom masnoće štiti od raka.
Američko društvo za borbu protiv raka ne daje posebne preporuke u vezi s konzumacijom mlijeka za prevenciju raka. Studija objavljena u British Medical Journalu preporučuje konzumaciju 0-2 porcije mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno.
Fitoestrogeni
Fitoestrogeni, također poznati kao biljni estrogeni, nalaze se u većoj koncentraciji u soji i sličnoj hrani. Iako ga ima i u mahunarkama, najčešće ga ima u proizvodima od soje. Kada se neke vrste unesu u tijelo, one stupaju u interakciju s receptorom hormona estrogena. Pokazuje jednu trećinu učinka estrogena. Neke studije su objavile da štiti od raka dojke jer sprječava vaskularizaciju u tkivu dojke. Međutim, posebno žene s hormonski pozitivnim rakom dojke trebale bi izbjegavati pretjeranu konzumaciju soje u “ljekovite” svrhe, budući da nema upozorenja u vezi njezine konzumacije u normalnim količinama.
Laneno sjeme ima fitoestrogeno djelovanje lignanom koji sadrži. Studije su pokazale da konzumiranje velikih količina lanenog sjemena povećava rizik od raka povećanjem razine estrogena.
Dijetalna vlakna / hrana bogata vlaknima
Neprerađene cjelovite žitarice kao što su zob, ječam, pšenica, kukuruz, riža. Sadrži složene ugljikohidrate, vitamine, minerale i zdrava vlakna/pulpu . Redovita konzumacija dijetalnih vlakana u odgovarajućim količinama (25-30 g dnevno) smanjuje razinu estrogena i također eliminira reapsorpciju estrogena iz tankog crijeva, čime se smanjuje rizik od raka dojke.
Dnevnu potrebu za vlaknima možemo zadovoljiti konzumacijom 1 tanjura mahunarki + salate + 1-2 porcije voća.
Također je pokazano da visok sadržaj vlakana u tradicionalnoj mediteranskoj prehrani može povećati količinu fekalija i izlučivanje estrogena, što rezultira smanjenom koncentracijom estrona i estradiola u plazmi.
Alkohol
Opće je poznata činjenica da alkohol uzrokuje rak jetre, no konzumacija alkohola identificiran je uzrok najmanje 7 vrsta raka. Konzumacija alkoholnih pića klasificira se kao kancerogena skupina 1. Također je utvrđeno da može uzrokovati rak debelog crijeva i dojke. Preporuka je da se ne konzumira alkohol zbog rizika od raka. Za pojedince koji se odluče na konzumaciju, preporučuje se ograničavanje na 1 piće dnevno za žene i 2 pića dnevno za muškarce.
Konzumacija ugljikohidrata i šećera
Postoje istraživanja koja pokazuju da prekomjerni unos ugljikohidrata (primjerice, više od polovice dnevnog energetskog unosa čine ugljikohidrati) može povećati rizik od raka dojke jer povećava količinu inzulina koji se luči u tijelu. Smatra se da je povezan s rakom jer povećana količina inzulina u tijelu uzrokuje povećanje faktora rasta sličnog inzulinu (IGF) i spolnih hormona poput estrogena i androgena u krvi. Iako je to dokazano mnogim studijama, potrebna su daljnja istraživanja.
Ugljikohidrati koje konzumiramo trebali bi imati složenu strukturu i nizak glikemijski indeks te ne bi smjeli uzrokovati prekomjerno oslobađanje inzulina. Osim toga, jednostavni/rafinirani ugljikohidrati (keksi, kolači, bijeli kruh, šećer, proizvodi od bijelog brašna, slastice i prerađena hrana) probavljaju se u kratkom vremenu i mogu izazvati napadaje gladi i dovesti do većeg unosa ugljikohidrata.
U mediteranskoj prehrani nema potrebe brojati kalorije. Ne zaboravite da je moguće smršaviti uklanjanjem rafinirane i prerađene hrane iz prehrane.
Konzumirati složene ugljikohidrate. Preferirajte kruh od smeđeg brašna, uključite u prehranu mahunarke, a kao međuobroke konzumirajte voće umjesto prerađene hrane koja sadrži kukuruzni sirup. Ovdje je važno napomenuti da ne zapadnete u zabludu da “konzumacija šećera uzrokuje rak ” već povećava rizik od raka uzrokujući prekomjernu težinu i pretilost te metaboličko-genomske promjene povezane s tim stanjima.
Crveno meso
Smjernice o prehrani i tjelesnoj aktivnosti Američkog društva za borbu protiv raka za 2020. povećale su naglasak na jedenje manje prerađenog i crvenog mesa. Nedavne studije pokazuju da crveno/prerađeno meso također može igrati ulogu u povećanju rizika od raka dojke.
Voće i povrće
Voće i povrće najvažniji su elementi zdrave prehrane zahvaljujući brojnim nutrijentima koje sadrže, uravnoteženoj strukturi hrane (ravnoteža ugljikohidrata, masti i bjelančevina) te visokom udjelu dijetalnih vlakana. Istraživanje provedeno među 3000 žena u menopauzi pokazalo je da je rak dojke 37% rjeđi u skupini koja je konzumirala više povrća. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje konzumaciju 5 porcija povrća i voća dnevno.
Zaključak
Vidimo da su mnoge namirnice koje su sastavni dijelovi mediteranske prehrane učinkovite u kontroli težine i smanjenju rizika od raka dojke. Vlakna, antioksidansi, flavonoidi, vitamini i karotenoidi koji se redovito unose u mediteranskoj prehrani mogu prirodno smanjiti višak estrogena i neutralizirati slobodne radikale. Na taj način mediteranska prehrana može biti zaštitni faktor protiv rizika od raka dojke.
Volite sebe & budite zdrave! S ljubavlju, Merdijana
Sadržaj članka pripremljen je u informativne svrhe i sa relevantnim znanstvenim podacima na datum objave. Obavezno se obratite liječniku za potrebe preventivnih pregleda, dijagnostike i liječenja te nutricionistu/dijetetičaru za prehrambenu podršku prevenciji & liječenju.
Za Inspo
Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj.
