Upravljanje stresom na radnom mjestu: Ključ očuvanja ravnoteže i zdravlja
Život je neprekidan proces postojanja – dinamičan splet fizičkih, emocionalnih, društvenih i mentalnih iskustava koji oblikuju ono što jesmo. Od trenutka rođenja, kroz djetinjstvo, odrastanje, učenje, stvaranje odnosa i traženje vlastitog mjesta u svijetu, pa sve do zrelosti i starosti – naš život je put pun promjena i prilagodbi. Na tom putu doživljavamo razdoblja sreće i ispunjenja, ali i trenutke nesigurnosti, gubitaka i boli. Uspjesi i padovi isprepliću se, gradeći našu snagu, iskustvo i sposobnost razumijevanja sebe i drugih.
Kroz sve te promjene, naš mozak i tijelo neprestano rade u ravnoteži – prilagođavaju se novim okolnostima, uče kako upravljati emocijama i reagirati na stresne situacije. Stres, kao sastavni dio života, može nastati iz različitih izvora – osobnih izazova, obiteljskih odnosa, poslovnih pritisaka ili unutarnjih očekivanja koja sami sebi postavljamo. Način na koji reagiramo na stres, koliko ga uspijevamo razumjeti i kontrolirati, odražava ne samo našu emocionalnu otpornost nego i cjelokupno zdravlje tijela i uma.
41% RADNIKA DILJEM SVIJETA DOŽIVLJAVA STRES NA RADU
Stres na poslu čest je problem s kojim se suočavaju mnogi zaposlenici. Prema raznim studijama, značajan dio radne snage doživljava određenu razinu stresa. Učestalost stresa može varirati ovisno o čimbenicima kao što su industrija, priroda posla, individualne karakteristike i kultura radnog mjesta. Upravljanje stresom na radnom mjestu ključno je za zaštitu zdravlja i produktivnosti zaposlenika.
Prema izvješću Gallupa iz 2023., 41% zaposlenika diljem svijeta doživljava stres na poslu. Studija iz 2018. procijenila je da godišnji trošak stresa na poslu za društvo u Europi, Australiji i Sjevernoj Americi iznosi između 221 milijuna i 187 milijardi dolara, pri čemu 70-90% toga proizlazi iz gubitka produktivnosti.
Osim fizičkih zahtjeva, i psihosocijalni čimbenici mogu biti značajan izvor stresa na poslu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, polovica radnika u industrijaliziranim zemljama smatra svoje poslove “mentalno zahtjevnima”. Razina stresa može biti i veća, posebno među onima koji rade u brzim i konkurentnim sektorima (kao što su financije, zdravstvo i tehnologija).
STRES JE ODGOVOR VAŠEG TIJELA NA PERCEPCIJU OPASNOSTI. OVAJ ZAŠTITNI MEHANIZAM MOŽE UZROKOVATI ŠTETU AKO SE NE KONTROLIRA
Stres na poslu je emocionalno i fizičko stanje koje proizlazi iz pritiska, napetosti i izazova koji se doživljavaju na radnom mjestu. Uzroci stresa na poslu mogu uključivati intenzivno radno opterećenje, vremenski pritisak, konkurentno okruženje, neredovito radno vrijeme i nestabilnost posla. Osim toga, čimbenici poput odnosa na radnom mjestu, stilova upravljanja i očekivanja od uloge zaposlenika također mogu utjecati na razinu stresa. Dugotrajni stres na poslu može negativno utjecati na zdravlje osobe.
Pod stresom, naša tijela oslobađaju kortizol, primarni hormon stresa, zajedno s drugim potrebnim hormonima i tvarima iz hipotalamusa, hipofize i nadbubrežnih žlijezda. Signali opasnosti aktiviraju se u mozgu, koji zahtijeva više kisika i mijenja metabolizam. Pokušava povisiti šećer u krvi. Kada se suoči s opasnošću, živčani sustav pokreće reakciju borbe ili bijega. U toj reakciji, simpatički i parasimpatički sustav rade zajedno. Disanje se ubrzava, otkucaji srca se povećavaju, a krvni tlak raste.
Kortizol (hormon stresa) uzrokuje ubrzanje otkucaja srca, ubrzanje disanja i daje vam nalet energije. Ako već imate zdravstveni problem, stres ga može pogoršati.
Naš imunološki sustav, koji nas štiti od bolesti, slabi, čineći nas podložnijima infekcijama. Nadalje, oslabljen imunološki odgovor može dovesti do reumatoidnog artritisa, bolesti kolagenog tkiva, Hashimotovog tireoiditisa, kožnih oboljenja (poput psorijaze i ekcema) i crijevnih bolesti poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa, pogoršavajući postojeća stanja.
Probavni sustav je poremećen, što dovodi do gastrointestinalnih problema, gastritisa i čira, poremećaja crijevne motilitete, zatvora, pogoršanja crijevne flore i smanjenja probavnih enzima. To dovodi do nedovoljne probave hrane i nutritivnih nedostataka.
Mogu se primijetiti fluktuacije težine. Stres može uzrokovati fluktuacije težine kod nekih ljudi, poput debljanja zbog prejedanja, pretilosti ili gubitka težine zbog anoreksije.
Metabolizam se usporava, razvija se inzulinska rezistencija, pojavljuju se alergije i intolerancije na hranu. Probavni sustav je poremećen, a često se javljaju i gastrointestinalni problemi.
Mišićno-koštani sustav je također pogođen. Stres uzrokuje naprezanje mišića, što dovodi do migrena, fibromialgije, raširene boli, grčeva i grčeva. Kortizol uzrokuje gubitak koštanih minerala, što dovodi do osteopenije i osteoporoze. Mišićno i koštano tkivo se smanjuje, postaju krhkije.
Kronični stres, posebno, uzrokuje stalno stanje upale u tijelu i oštećenje svih sustava.
Funkcija mozga opada, što dovodi do umora, gubitka energije, smanjenog raspona pažnje i poteškoća s fokusiranjem. Koncentracija pod stresom može biti teška, što može negativno utjecati na radni učinak.
Prisutna je emocionalna nestabilnost. Stres može dovesti do emocionalne neravnoteže poput razdražljivosti, nemira, tjeskobe, ljutnje i/ili povlačenja, izgaranja, depresije i niske motivacije.
Stres može smanjiti kvalitetu sna, uzrokujući nesanicu ili druge probleme sa spavanjem.
Stres može negativno utjecati na vaše društvene odnose, što dovodi do osjećaja usamljenosti i izolacije.
Stres također može smanjiti produktivnost rada i negativno utjecati na osobni život. Pad poslovnog uspjeha dodatno negativno utječe na ovaj proces. Stoga bi zaposlenici i poslodavci trebali biti dobro upućeni u to kako se osloboditi ovog ciklusa i nositi se sa stresom.
KAKO SE NOSITI SA STRESOM? BIJEG ILI BORBA!!!
Dobro upravljanje stresom na radnom mjestu može biti potaknuto motivacijom, ali i prilikama za učenje i razvijanje novih vještina. Zaposlenici stoga trebaju pronaći strategije suočavanja sa stresom koje najbolje odgovaraju njihovim osobnim potrebama i radnom stilu.
Ključno je i da organizacija pruža podršku kroz svoje politike i prakse. Menadžeri s razvijenim liderskim vještinama mogu pokazati fleksibilnost, osigurati potrebne resurse i pomoći zaposlenicima da se učinkovito nose sa stresom. Implementacija politika koje promiču ravnotežu između posla i privatnog života, kao i dostupnost usluga edukcija i seminara, dodatno jačaju otpornost zaposlenika i pozitivno utječu na njihovu dobrobit.
Osim provođenja potpornih politika za uspostavljanje zdrave ravnoteže zaposlenika, tvrtke mogu dodatno podržati svoje zaposlenike kroz individualnu primjenu tehnika opuštanja. To uključuje aktivnosti poput redovite tjelovježbe, meditacije ili bavljenja hobijima. Ključno je razumjeti da tijelo tijekom stresa ulazi u stanje visoke pripravnosti, što aktivira simpatički živčani sustav. Zadatak je smanjiti ovu preaktivaciju i potaknuti parasimpatičku stimulaciju, koja omogućuje oporavak i smanjenje napetosti.
Kada je moguće, uklanjanje stresora predstavlja najefikasniji pristup, no u praksi to često nije izvedivo. U takvim slučajevima važno je minimizirati štetu: ignorirati stresor koliko je moguće, kontrolirati emocionalne reakcije, uspostaviti ravnotežu između logičkog i emocionalnog razmišljanja te postupati smireno i promišljeno pri rješavanju situacija.
Dodatne strategije uključuju korporativna grupna ili individualna savjetovanja, tehnike podrške, prilagodbu prehrane, redovitu tjelovježbu i po potrebi dodatke prehrani. Postavljanje vremenskih ograničenja, pozitivna komunikacija, traženje pomoći ili uključivanje u grupe podrške također mogu značajno doprinijeti smanjenju stresa.
Važno je da smanjenje stresa na radu bude integrirano u politike tvrtke, osiguravajući zaposlenicima kontinuiranu podršku i edukaciju o upravljanju stresom tijekom „zdravih“ razdoblja. Menadžeri s razvijenim liderskim vještinama mogu pokazati fleksibilnost i osigurati potrebne resurse, provoditi politike koje promiču ravnotežu između posla i privatnog života te omogućiti pristup psihološkoj podršci i edukaciji o zdravim načinima suočavanja sa stresom.
Želim vam zdrave, sretne i uravnotežene dane!
Za Inspo
Merdijana Dugonjić, magistrica nutricionizma, praktičar funkcionalne medicine i stručnjakinja za zaštitu zdravlja na radu. Kroz savjetovanja, edukacije i suradnju s organizacijama prenosi znanstvene spoznaje o prehrani, ergonomiji, funkcionalnom pristupu i psihosocijalnim aspektima zdravlja u praktične smjernice za svakodnevni život, inspirirajući pojedince i zajednice da zdravlje prepoznaju ne kao luksuz, već kao najvrjedniji resurs i temelj ispunjenog života. Posebnu pažnju posvećuje promicanju zdravlja i dobrobiti žena kroz podršku u različitim životnim fazama, edukaciji o hormonalnoj ravnoteži, prevenciji kroničnih bolesti, održavanju vitalnosti i mentalne otpornosti, pomažući im da izgrade trajne navike koje jačaju zdravlje, energiju i kvalitetu života.
