Plodnost na radnom mjestu kao dio održive kulture zdravlja
Plodnost je jedno od onih životnih pitanja koje se gotovo neprimjetno prepliće s profesionalnim identitetom, iako se o tome rijetko govori naglas. U razdoblju života kada ljudi najintenzivnije grade karijeru, preuzimaju odgovornosti i planiraju budućnost, mnogi se istovremeno suočavaju s izazovima vezanima uz začeće, trudnoću ili liječenje neplodnosti. Upravo zbog toga plodnost nije tema koja se tiče samo privatne sfere, već ima dubok i stvaran odraz na radno mjesto – na način na koji ljudi rade, komuniciraju, donose odluke i doživljavaju sebe unutar organizacije.
Kada se privatno i profesionalno ne mogu razdvojiti
Iskustvo problema s plodnošću često je nevidljivo okruženju, ali za osobu koja kroz njega prolazi ono je sveobuhvatno. Liječenje može trajati mjesecima ili godinama, uz stalne liječničke preglede, terapije i emocionalne uspone i padove, a sve se to odvija paralelno s radnim obvezama, rokovima i očekivanjima. Mnogi zaposlenici u takvim okolnostima ulažu velik napor kako bi zadržali privid potpune profesionalne funkcionalnosti, skrivajući iscrpljenost, tugu ili razočaranje, jer se boje da bi iskrenost mogla biti protumačena kao slabost ili nedostatak predanosti poslu.
Radno okruženje koje ne prepoznaje ovu realnost može nenamjerno produbiti osjećaj izolacije. Kada nema jezika, politika ni kulture koja dopušta razgovor o reproduktivnom zdravlju, zaposlenici često ostaju sami sa svojim iskustvom. Tada se suočavaju s teškim odlukama – hoće li uzeti bolovanje, kako objasniti česte izostanke ili kako se nositi s emocionalnim posljedicama neuspjelih pokušaja. Takva šutnja ne pogađa samo pojedinca, već s vremenom utječe i na organizaciju kroz smanjenu angažiranost, povećan stres i gubitak osjećaja pripadnosti.
Podržavajuće radno okruženje kao izvor stabilnosti
S druge strane, radna mjesta koja plodnost prepoznaju kao dio šire slike dobrobiti zaposlenika stvaraju prostor u kojem ljudi ne moraju birati između zdravlja i karijere. Podrška ne mora značiti zadiranje u privatnost niti traženje osobnih detalja, već jasno komuniciranje da postoje fleksibilni modeli rada, razumijevanje za medicinske obveze i spremnost na prilagodbu kada je to potrebno. Kada zaposlenici znaju da mogu zatražiti fleksibilnost bez straha od osude ili posljedica, razina psihološke sigurnosti se povećava, a s njom i povjerenje u organizaciju.
Posebno je važna uloga menadžera, jer su oni često prva točka kontakta. Njihova sposobnost da slušaju, pokažu empatiju i reagiraju bez pretpostavki može značiti razliku između radnog mjesta koje dodatno opterećuje i onoga koje pruža stabilnost u osjetljivom razdoblju. Takav pristup ne zahtijeva savršeno znanje o medicinskim aspektima plodnosti, već spremnost da se zaposlenika vidi kao cjelovitu osobu s kompleksnim životnim okolnostima.
Dugoročna vrijednost otvorene i humane kulture
Razbijanje tabua oko plodnosti na radnom mjestu dugoročan je proces, ali započinje priznavanjem da ovo iskustvo nije rijetko niti marginalno. Kada organizacije jasno pokažu da razumiju kako reproduktivni izazovi mogu biti dio radnog vijeka, šalju snažnu poruku o vrijednostima koje njeguju. Takva kultura ne koristi samo onima koji se trenutačno suočavaju s problemima plodnosti, već svim zaposlenicima, jer gradi okruženje u kojem je ljudskost sastavni dio profesionalnosti.
U konačnici, plodnost na radnom mjestu nije pitanje povlastica, već ravnoteže, zdravlja i održivosti. Organizacije koje to razumiju ulažu ne samo u dobrobit pojedinaca, već i u dugoročnu otpornost, lojalnost i kvalitetu svojih timova, stvarajući radno okruženje u kojem ljudi mogu biti prisutni, angažirani i podržani – i kao profesionalci i kao ljudi.
U praksi se pokazuje da podrška plodnosti na radnom mjestu donosi najviše učinka onda kada razumna prilagodba radnih mjesta nije izolirana ili jednokratna mjera, već dio sustavnog i promišljenog pristupa upravljanju zdravljem zaposlenica i zaposlenika. Primjeri iz organizacija na području regije pokazuju kako takav pristup funkcionira upravo onda kada se individualne prilagodbe promatraju u širem kontekstu organizacijske kulture, politika i znanja.
U tim slučajevima prilagodba radnog mjesta nije bila kraj procesa, već njegov početak. Istovremeno se razvijao strukturiran program edukacija koji je pratio stvarne potrebe radnog okruženja i bio prilagođen različitim razinama odgovornosti unutar organizacije. HR stručnjaci dobili su dublje razumijevanje pitanja plodnosti, uključujući liječenje neplodnosti i medicinski potpomognutu oplodnju te njihov utjecaj na radnu sposobnost. Menadžeri i voditelji timova dobili su alate za prepoznavanje nevidljivih fizičkih i emocionalnih izazova, za primjerenu komunikaciju i pravednu, kontekstualnu procjenu učinkovitosti, dok su radni timovi razvijali veću osjetljivost i razumijevanje, čime se postupno smanjivala stigma vezana uz reproduktivno zdravlje u svakodnevnom radnom okruženju.
Kombinacija razumne prilagodbe i ciljanih edukacija pokazala se snažnim temeljem za dugoročno održive promjene. Organizacije su bilježile stabilniju radnu učinkovitost, manji broj izostanaka i bolovanja, veću lojalnost zaposlenica i zaposlenika te veću sigurnost menadžera u donošenju odluka, zahvaljujući jasnim smjernicama i podršci koju su imali. Istovremeno se razvijala snažnija i stvarno inkluzivna organizacijska kultura, u kojoj se zdravlje ne promatra kao privatni teret pojedinca, već kao zajednička odgovornost.
Ovakav model pokazao se posebno učinkovitim u organizacijama koje plodnost ne promatraju izolirano, već je uključuju u širu politiku zdravlja, ravnoteže privatnog i profesionalnog života te održivog upravljanja ljudima. Time se ne odgovara samo na pojedinačne situacije, već se gradi okvir koji omogućuje dugoročnu podršku zaposlenicima u različitim životnim fazama.
Kroz svoje programe MD HEALTH Adria pomaže organizacijama preslikati znanje i dobre prakse u konkretna, održiva rješenja za plodnost i reproduktivno zdravlje na radnom mjestu, osiguravajući da podrška ne ostane na razini dobre namjere, već postane trajna praksa ugrađena u način funkcioniranja organizacije. Takav sustavni pristup omogućuje organizacijama da odgovore na stvarne potrebe zaposlenika, istovremeno jačajući otpornost, povjerenje i kvalitetu radnog okruženja.
Za organizacije koje žele razviti sličan pristup u području plodnosti postoje jasni i provedivi koraci koji omogućuju da se promjene uvode promišljeno, uz stručnu podršku i u skladu s organizacijskim kontekstom. Dodatne informacije o mogućnostima suradnje dostupne su putem kontakta: 📧 merdijana.dugonjic@gmail.com
Za Inspo: mag. nutr. & znr. Merdijana Dugonjić, dipl.ing., praktičar funkcionalne medicine, MD HEALTH Adria
Merdijana Dugonjić, magistrica nutricionizma, praktičar funkcionalne medicine i stručnjakinja za zaštitu zdravlja na radu. Kroz savjetovanja, edukacije i suradnju s organizacijama prenosi znanstvene spoznaje o prehrani, ergonomiji, funkcionalnom pristupu i psihosocijalnim aspektima zdravlja u praktične smjernice za svakodnevni život, inspirirajući pojedince i zajednice da zdravlje prepoznaju ne kao luksuz, već kao najvrjedniji resurs i temelj ispunjenog života. Posebnu pažnju posvećuje promicanju zdravlja i dobrobiti žena kroz podršku u različitim životnim fazama, edukaciji o hormonalnoj ravnoteži, prevenciji kroničnih bolesti, održavanju vitalnosti i mentalne otpornosti, pomažući im da izgrade trajne navike koje jačaju zdravlje, energiju i kvalitetu života.
