Merdijana Dugonjić: Zdravstveni izazovi žena u radnom okruženju
Zdravlje žena na radnom mjestu predstavlja složen i višedimenzionalan izazov koji zahtijeva posebnu pažnju. Razlike u tjelesnoj građi, fiziološkim funkcijama i hormonalnom statusu između žena i muškaraca stvaraju specifične potrebe i rizike u radnom okruženju. Unatoč tome, većina radnih mjesta i sigurnosnih standarda tradicionalno su prilagođeni muškarcima, što može dovesti do povećane izloženosti žena profesionalnim bolestima i drugim zdravstvenim problemima.
U suvremenom društvu, gdje žene sve više sudjeluju na tržištu rada i često balansiraju između poslovnih i kućanskih obaveza, razumijevanje specifičnih zdravstvenih izazova s kojima se susreću postaje ključno za očuvanje njihova zdravlja i dobrobiti. Ovaj tekst analizira ključne fiziološke razlike, radne uvjete te utjecaje na zdravlje žena, s posebnim naglaskom na profesionalne bolesti, kako bi se istaknula potreba za ciljanim mjerama zaštite i prilagodbe radnih mjesta za ženske zaposlenice.
Fizičke i fiziološke razlike između muškaraca i žena
Žene u prosjeku imaju niže antropometrijske mjere, manju mišićnu masu te slabiji mišićni tonus i snagu u odnosu na muškarce iste dobi i veličine. Primjerice, žena u dvadesetima može podići oko 65% manje težine nego muškarac iste dobi, a snaga guranja i povlačenja iznosi približno 75%. Tetive su kod žena slabije i labavije, što pruža veću fleksibilnost i širi raspon pokreta zglobova, dok su žene superiornije u ručnoj spretnosti.
Količina masnog tkiva također značajno varira: žene imaju dvostruko više masnog tkiva nego muškarci (oko 25% u usporedbi s 10–15%), što je povezano s djelovanjem spolnih hormona — estrogen kod žena i testosteron kod muškaraca. Razlike postoje i u plućnom kapacitetu i respiratornoj frekvenciji: muškarci dišu oko 16 puta u minuti, dok žene dišu 20–22 puta, uz visoke vokalne frekvencije zbog kraćih glasnica.
Krvni volumen i broj crvenih krvnih stanica su niži kod žena, što smanjuje kapacitet za prijenos kisika i udarni volumen srca, koji se kompenzira višim otkucajima srca. Usprkos tome, pravni propisi koji se odnose na zdravlje na radu često su fokusirani na zaštitu ženske plodnosti i majčinstva, dok se cjelovito zdravlje zaposlenica ne tretira s dovoljno pažnje.
Zdravstveni izazovi i zaštita žena na radnom mjestu
Osim radnih zadataka, zaposlene žene suočavaju se i s dodatnim opterećenjem zbog rodno uvjetovane podjele poslova i kućnih obaveza, što često rezultira tzv. „dvostrukim radnim vremenom“. To uzrokuje smanjenje odmora, slobodnog vremena pa i sna, dodatno narušavajući zdravlje.
Iako rad pruža ženama društveno priznanje i samopouzdanje, suvremeni radni uvjeti donose i brojne zdravstvene rizike. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu ističe sve veće pritiske, uzrokovane promjenama u dobnim profilima zaposlenika, rodnom ravnotežom, te uvođenjem novih tehnologija i metoda rada.
Brojne znanstvene studije potvrđuju da su žene češće izložene ergonomskim i psihosocijalnim rizicima: neprikladnim radnim položajima, dugotrajnom stajanju, ponavljajućim pokretima, stresu i neravnoteži između uloženog truda i dobivene nagrade. Najčešći zdravstveni problem su mišićno-koštani poremećaji, koji su ujedno i najzastupljenije profesionalne bolesti kod žena. Razlozi za to uključuju izloženost velikim fizičkim naporima na poslu i kod kuće, kao i neadekvatnu prilagodbu radnih mjesta ženskoj anatomiji.
Statistički podaci pokazuju rast broja problema s mišićno-koštanim sustavom i vezivnim tkivom. Primjerice, 2022. godine, problemi sa vratom i strukom najčešći su kod žena (53,2%), dok sindrom karpalnog tunela predstavlja najčešću profesionalnu bolest kod žena (42,3%). Zaposlene u zdravstvu i uredskim poslovima izložene su specifičnim rizicima, kao što su nošenje teških tereta i dugotrajna statička kontrakcija mišića.
Ponavljajući pokreti i statička napetost mišića česti su u mnogim zanimanjima gdje dominiraju žene, što povećava rizik od sindroma karpalnog tunela i drugih profesionalnih poremećaja. Hormonalni čimbenici i edemi dodatno povećavaju ranjivost žena za razvoj ovih problema.
Stres je također značajan čimbenik, a žene su izložene većem psihičkom opterećenju zbog potrebe usklađivanja poslovnog i privatnog života. Psihološki poremećaji češći su u sektorima zdravstva, prodaje i obrazovanja. Intenzivan stres i visoki zahtjevi posla mogu utjecati i na kardiovaskularno zdravlje, pri čemu su istraživanja o srčanim bolestima povezanim s radom uglavnom usredotočena na muškarce.
Izloženost kemikalijama na radnom mjestu dodatno ugrožava zdravlje žena, osobito zbog veće količine masnog tkiva koje može akumulirati toksine. Kemikalije mogu štetno djelovati na reproduktivni sustav, a rizik profesionalnih karcinoma prisutan je i kod žena. U porastu su i profesionalni poremećaji glasa, naročito kod zanimanja poput učiteljica i operaterki pozivnih centara, no ovi poremećaji još uvijek nisu službeno priznati kao profesionalne bolesti.
Zaključno,profesionalne bolesti definiraju se kao one kod kojih se može dokazati uzročno-posljedična veza između radnih čimbenika i nastanka bolesti. One često nastaju kao rezultat višestrukih i kumulativnih izlaganja. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se godišnje globalno pojavi više od deset milijuna novih slučajeva profesionalnih bolesti, s oko 700 000 smrtnih ishoda.
Podaci pokazuju da je broj službeno dijagnosticiranih profesionalnih bolesti kod žena znatno niži od očekivanog, što se može pripisati nedovoljnoj važnosti preventivne medicine, neadekvatnoj dijagnostici i strahu zaposlenica od gubitka posla. Potrebno je olakšati dijagnosticiranje i povećati osjetljivost svih relevantnih aktera kako bi se stvarne stope profesionalnih bolesti učinile vidljivima i osigurala adekvatna zaštita zaposlenica.
Sveobuhvatan pristup zdravlju žena na radnom mjestu presudan je za unapređenje radne sigurnosti, prevenciju profesionalnih bolesti te osnaživanje žena u usklađivanju poslovnih i privatnih obaveza. U tom smislu, MD HEALTH svojim multidisciplinarnim korporativnim programima nudi inovativna i integrirana rješenja usmjerena na očuvanje i unaprjeđenje zdravlja zaposlenika, s posebnim fokusom na specifične potrebe žena. Kroz prilagođene, znanstveno utemeljene i proaktivne pristupe, MD HEALTH pomaže organizacijama da izgrade podržavajuće, zdravo i inkluzivno radno okruženje koje prepoznaje i rješava jedinstvene izazove zaposlenica, te time doprinosi njihovom dugoročnom zdravlju i produktivnosti.
Za Inspo
Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj.
