28. APRIL – SVJETSKI DAN SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU
TEMA 2025: Revolucioniranje zdravlja i sigurnosti – Uloga umjetne inteligencije i digitalizacije na radnom mjestu
Svake godine 28. travnja, Međunarodna organizacija rada (ILO) obilježava Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, stavljajući u fokus jednu od ključnih i aktualnih tema iz ovog važnog područja. Ovaj dan nije samo simboličan — on je globalni poziv na akciju. Obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu podsjeća nas na hitnu potrebu za sprječavanjem nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Cilj je jasan: potaknuti stvaranje snažne kulture prevencije i odgovornosti, u kojoj je zaštita zdravlja i sigurnosti radnika prioritet. Jer ovdje nije riječ samo o brojkama — već o stvarnim životima, ljudima i njihovom neotuđivom pravu na sigurno i zdravo radno okruženje. Sigurnost na radu nije luksuz, već temeljno ljudsko pravo. Za 2025. godinu, fokus je usmjeren na transformativni potencijal umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija u svijetu rada. Tema „Revolucioniranje zdravlja i sigurnosti: uloga umjetne inteligencije i digitalizacije na radnom mjestu“ otvara raspravu o dosad neviđenim mogućnostima, ali i izazovima koje donosi sve veća integracija tehnologije u radna okruženja.
U posljednjim godinama svjedočimo ubrzanom razvoju tehnologije, sveobuhvatnoj digitalizaciji i rastućem potencijalu umjetne inteligencije u različitim sektorima, što sve više privlači pozornost javnosti i stručnjaka. Umjetna inteligencija i digitalna rješenja, koja se ubrzano integriraju u naše svakodnevne živote, postaju ključni čimbenici i u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Ove tehnologije donose brojne pogodnosti i obećavajuće mogućnosti za unapređenje sigurnosti radnika, bržu procjenu rizika te učinkovitije upravljanje zaštitom na radu. Međutim, uz koristi dolaze i nova pitanja i izazovi. Sve se više raspravlja o mogućim rizicima i utjecajima koje ova tehnološka transformacija može imati na radne uvjete, prava radnika i sigurnost na radnom mjestu.
Međunarodna organizacija rada, kroz ovogodišnju temu, posebno naglašava ključna pitanja poput:
automatizacije i primjene naprednih robotskih sustava,
korištenja proširene i virtualne stvarnosti,
algoritamskog upravljanja radnim zadacima i procesima,
promjena u organizaciji i rasporedu rada.
Ova pitanja zahtijevaju pažljivo promišljanje, dijalog i odgovorne politike koje će osigurati da digitalna transformacija rada bude usmjerena prema zaštiti zdravlja, sigurnosti i dostojanstva svih radnika.
Primjeri iz prakse pokazuju kako napredna automatizacija i robotski sustavi mogu značajno pridonijeti sigurnosti na radu. Takve tehnologije omogućuju zaštitu radnika od visokorizičnih radnih okruženja, poput onih s ekstremnim temperaturama, otrovnim tvarima, ponavljajućim i monotonim zadacima ili fizičkim opasnostima. Roboti se sve više koriste i u preciznim radnim okruženjima — primjerice, kirurški roboti olakšavaju opterećenje, povećavaju točnost i unapređuju ergonomiju.
U sustavima uzorkovanja, tehnologije smanjuju rizik od infekcija, dok dronovi omogućuju precizno i sigurno prskanje pesticida, štiteći radnike od izravne izloženosti. Roboti potpomognuti umjetnom inteligencijom pomažu u izvođenju složenih zadataka, a omogućuju i sigurno rukovanje vrlo teškim predmetima, čime se znatno smanjuje rizik od ozljeda.
Proširena stvarnost (AR) i virtualna stvarnost (VR) postaju ključni alati u edukaciji — omogućujući radnicima da u sigurnom, kontroliranom i realističnom okruženju uvježbavaju sigurnosne protokole i postupke u slučaju opasnosti. Ovakva obuka povećava učinkovitost, jača samopouzdanje i poboljšava reakciju u stvarnim situacijama, istovremeno olakšavajući prepoznavanje opasnosti i smanjenje rizika.
Algoritamsko upravljanje radnim procesima donosi potencijal za ravnomjerniju raspodjelu posla, smanjenje radnog stresa i bolje očuvanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Također, novi oblici rada — poput rada na daljinu, fleksibilnih radnih sati i hibridnih modela — omogućuju veću prilagodljivost, smanjuju stres te doprinose uključivanju ranjivih skupina poput osoba s invaliditetom i njegovatelja u svijet rada, čineći ga pristupačnijim i inkluzivnijim.
Iako digitalne tehnologije i umjetna inteligencija nude značajne prednosti u području sigurnosti i zdravlja na radu, važno je prepoznati i moguće rizike koji prate njihovu primjenu. Zabrinutost postoji oko tehničkih kvarova u robotskim sustavima, koji mogu dovesti do neočekivanih pokreta i ozbiljnih nesreća. Neodgovarajući dizajn radnih sustava može uzrokovati neprirodne pokrete i tjelesna opterećenja, dok pokušaji rada u ritmu s automatiziranim strojevima mogu dovesti do prekomjernog stresa, umora i sagorijevanja.
Smanjena kontrola nad vlastitim radom i gubitak autonomije, kao i povećana izolacija, mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje. Tehnološki sustavi koji nisu dizajnirani s uključivošću na umu mogu dodatno marginalizirati određene skupine radnika, osobito one čije potrebe nisu prepoznate ili one koji nemaju pristup obrazovanju i osposobljavanju za nove vještine.
Korištenje uređaja za proširenu i virtualnu stvarnost također nosi rizike. Dugotrajna upotreba može negativno utjecati na vid, ravnotežu i koordinaciju, povećati rizik od padova, izazvati kognitivno opterećenje te pridonijeti stresu i naporu očiju.
Algoritamsko upravljanje radom otvara pitanja kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka, ali i zabrinutost zbog nepoštenih ili pristrano dizajniranih sustava koji mogu dovesti do gubitka autonomije, nesigurnosti zaposlenja, stresa i tjeskobe, osobito kada se radni učinak procjenjuje putem automatiziranih sustava.
Promjene u rasporedu rada, uključujući rad na daljinu i fleksibilne modele, iako nude određene prednosti, također mogu dovesti do smanjenog nadzora nad radnim uvjetima. To uključuje nedostatak redovitih procjena rizika, povećanu ranjivost na ozljede, fizičku neaktivnost, naprezanje očiju zbog dugotrajnog gledanja u ekrane, produženo radno vrijeme, zamućene granice između poslovnog i privatnog života te povećanu izloženost internetskom zlostavljanju i društvenoj izolaciji.
Kako se zdravlje i sigurnost na radu razvijaju u digitalnom dobu, paralelno s globalnim tehnološkim napretkom, njihova je uloga ostala ključna u oblikovanju politika zaštite na radu. Ta uloga ogleda se u međunarodnim inicijativama, regionalnim propisima, nacionalnim strategijama, kampanjama te u izradi smjernica i vodiča, uz kontinuirana istraživanja posvećena toj temi.
Sigurno i zdravo digitalizirano radno okruženje zahtijeva informirane prakse, strategije temeljene na dokazima te suradnju između stručnjaka, poslodavaca, radnika, zakonodavaca i znanstvene zajednice. Potrebno je sustavno pratiti i analizirati pozitivne i negativne učinke tehnologije na zdravlje i sigurnost, uz fokus na prevenciju, praćenje ozljeda, profesionalnih bolesti i rizičnih ponašanja.
Umjetna inteligencija i digitalni alati temeljito mijenjaju način na koji prepoznajemo, procjenjujemo i upravljamo profesionalnim rizicima – od korištenja prediktivne analitike za sprječavanje nesreća, do robotike koja eliminira izravnu izloženost radnika opasnim zadacima.
Istovremeno, ove tehnologije otvaraju važna pitanja – nadzor nad radnicima, algoritamska pristranost, digitalna isključenost i gubitak ravnoteže između posla i privatnog života. Zato ova kampanja snažno zagovara digitalnu tranziciju usmjerenu na čovjeka – onu koja ne zamjenjuje, nego unapređuje zdravlje, sigurnost i dostojanstvo svih radnika.
U tom kontekstu, MD HEALTH pruža ključnu podršku poslodavcima i zaposlenicima u izgradnji zdravog i sigurnog radnog okruženja, kroz personalizirana, konkretna i mjerljiva rješenja. Naša vizija je stvoriti radna okruženja u kojima tehnologija radi za ljude – a ne obrnuto. Gdje su zdravlje, sigurnost i ljudsko dostojanstvo temelj svakog radnog procesa. Kao partneri u zaštiti zdravlja na radu, vjerujemo da moderna tehnologija, uz stručnu podršku i odgovorno upravljanje, može služiti kao alat za poboljšanje kvalitete radnog života – jer zdravo radno mjesto je temelj produktivne, motivirane i zaštićene radne snage.
Za Inspo:
Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj.
