Antički grad Sard i lidijski tumuli Bin Tepe od sada se nadziru i iz zraka
Tehnologija danas oblikuje napredak u svim oblastima života, pa postaje i sve moćnije sredstvo za očuvanje blaga prošlosti. Turska, jedna od najatraktivnijih svjetskih destinacija kada je riječ o kulturi, koristi taj potencijal kako bi svoje bogato kulturno naslijeđe sačuvala za buduće generacije. Uz arheološka iskopavanja, restauraciju i međunarodne napore na vraćanju ukradenih artefakata, zemlja je napravila još jedan korak: u antičkom gradu Sardu i kod lidijskih tumula Bin Tepe u Manisi otvoren je centar za zračni nadzor i sigurnost. Ovaj lokalitet sa UNESCO-ove liste od sada nadziru dronovi dugog dometa s opremom za noćno osmatranje, što pomaže u sprječavanju ilegalnih iskopavanja i oštećenja.
Sard, nekadašnja prijestolnica Lidijaca, moćne civilizacije iz željeznog doba poznate po bogatstvu i po tome što je prva počela kovati novac, živi je svjedok duge i slojevite prošlosti Turske. Obližnji Bin Tepe, kraljevsko groblje Lidijaca, jedna je od najvećih nekropola antičkog svijeta. Prostire se na gotovo 75 kvadratnih kilometara i obuhvata više od 120 grobnih humki. Sard i Bin Tepe uvršteni su 2025. godine na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine zbog izuzetnih arheoloških i arhitektonskih ostataka koji oslikavaju jedinstvenu autohtonu kulturu lidijske civilizacije u Anadoliji.
Najsavremenije tehnologije za zaštitu baštine
Centar za zračni nadzor i sigurnost u antičkom gradu Sardu zvanično je otvorio turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy. Centar omogućava stalan nadzor velikog područja kako bi se spriječila ilegalna iskopavanja i fizička oštećenja. Ova tehnologija služi kao štit koji neprocjenjivo historijsko blago čuva netaknutim za buduće generacije. Na otvaranju centra ministar Ersoy naglasio je da se prijetnje historijskim lokalitetima moraju na vrijeme uočiti, odvratiti i spriječiti. Istakao je da je cilj u Sardu da se uz pomoć tehnologije ilegalna iskopavanja spriječe i prije nego što počnu, kako bi artefakti ostali u svojoj domovini.
Turski pristup borbi protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima temelji se na tri stuba: prevenciji, međunarodnoj saradnji i povratku artefakata. Novi centar u Sardu, smješten u obnovljenoj kući arheološke ekspedicije u blizini Karnıyarık Tepea, s pogledom na tumule Bin Tepe, konkretan je primjer prvog stuba – prevencije.
Centar je opremljen s dva sistema bespilotnih letjelica (UAV) dugog dometa za noćno osmatranje, a pokrivenost terena dodatno pojačavaju tri antenska sistema. U funkciji su i nadzorne stanice, veliki ekrani i sigurnosne kamere. Sigurnosno osoblje raspoređeno u centru završilo je obuku za upravljanje dronovima i steklo potrebne certifikate. Zahvaljujući tome, svaka sumnjiva aktivnost ili pokušaj ilegalnog iskopavanja uočen tokom zračnog nadzora može se odmah prijaviti jedinicama žandarmerije, koje hitno interveniraju.
Ovaj pilot-centar poslužit će i kao osnova za buduće politike zaštite i dodatne mjere širom Turske.
Udruživanje snaga radi očuvanja kulturne baštine
U okviru drugog stuba – međunarodne saradnje – Turska blisko sarađuje s globalnim organizacijama kao što su UNESCO, Interpol, Svjetska carinska organizacija i Ured Ujedinjenih nacija za droge i kriminal. U sklopu tih nastojanja Memorandum o razumijevanju sa SAD-om iz 2021. godine, koji uređuje ograničenja uvoza kulturnih artefakata, obnovljen je 2026. godine na još pet godina. Osim toga, zajedničke istrage i pravni postupci s Okružnim tužilaštvom Manhattana i američkom Službom za istrage domovinske sigurnosti (HSI) donijeli su značajne rezultate u vraćanju kulturnog blaga u Tursku.
U Tursku vraćena 13.474 kulturna dobra
Treći stub odnosi se na povratak kulturnih dobara. Turske vlasti uporno tragaju za prokrijumčarenim artefaktima širom svijeta. Prema podacima koje je ministar Ersoy iznio na otvaranju centra, od 2002. godine u Tursku su vraćena 13.474 kulturna dobra, od čega čak 9.159 u posljednjih osam godina.
Među najznačajnijim vraćenim predmetima su bronzana statua Marka Aurelija iz antičkog grada Bubona u Burduru (vraćena iz SAD-a), terakotne arhitektonske ploče iz Düvera (iz SAD-a i Danske), pločice iz Iznika (iz Velike Britanije i Španije), urartski bronzani predmeti (iz Švicarske), glava Erosa (iz Velike Britanije, ponovo spojena sa sarkofagom iz Sidamare), mozaik iz Zeugme (iz SAD-a) te natpis iz džamije Bozgoca u Şileu (iz Nizozemske).
***
Foto: Türkiye Tourism Promotion and Development Agency (TGA)
