Rani pubertet kod djevojčica: Kada je vrijeme za zabrinutost?
Posljednjih godina bilježi se značajan porast učestalosti ranog puberteta, osobito kod djevojčica. Pubertet koji započne prije 8. godine života kod djevojčica, odnosno prije 9. godine kod dječaka, naziva se preuranjeni pubertet. Glavni uzroci ovog trenda povezani su s promjenama u prehrambenim navikama, čimbenicima okoliša te stilom života u suvremenom društvu. Upravo zbog toga, pravovremene mjere opreza i prevencije postaju ključne za zaštitu zdravog razvoja djece. U nastavku, ovaj put, kroz pet ključnih koraka detaljnije o faktorima koji pridonose ranom pubertetu i načine kako ih prepoznati te djelovati.
NAJVAŽNIJI FAKTOR RIZIKA: PRETILOST
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), učestalost pretilosti među djecom i adolescentima diljem svijeta učetverostručila se u posljednjim desetljećima. Posebno je zabrinjavajuća prevalencija prekomjerne tjelesne težine kod djece u dobi od 7 do 9 godina, osobito u europskoj regiji – upravo u toj dobi često se javlja i rani pubertet.
Znanstvena istraživanja ukazuju na snažnu povezanost između povećanog udjela masnog tkiva u djetinjstvu i ranijeg početka puberteta. Masno tkivo nije samo skladište energije, već aktivno sudjeluje u proizvodnji hormona poput estrogena, pa višak tjelesne masti može poremetiti hormonalnu ravnotežu i pospješiti rani razvoj.
Kako biste smanjili rizik, ključno je usvojiti zdrave životne navike u obitelji:
Planirajte uravnotežene tjedne jelovnike s naglaskom na svježe, neprerađene namirnice.
Ograničite unos pakirane i prerađene hrane bogate zasićenim mastima i šećerima.
Promičite mediteransku prehranu bogatu vlaknima, voćem, povrćem i zdravim masnoćama.
Osigurajte dovoljan unos tekućine, posebice vode.
Potaknite redovitu tjelesnu aktivnost prilagođenu dobi i interesima djeteta.
Ovi koraci nisu samo preventiva protiv pretilosti, već i važan saveznik u zaštiti zdravog i pravovremenog razvoja vaše djece.
NEVIDLJIVA PRIJETNJA: ENDOKRINI POREMEĆAJI
Jeste li znali da neki endokrini disruptori mogu potaknuti rani pubertet jer oponašaju djelovanje hormona estrogena? Ove kemikalije nalazimo posvuda — u hrani, odjeći, namještaju, pa čak i u zraku koji udišemo. Najčešće ih susrećemo pod imenima kao što su bisfenoli, PFAS-i i ftalati, a poznato je da imaju brojne negativne učinke na zdravlje.
Primjerice, kemikalije poput BPA (bisfenola A) i ftalata djeluju slično estrogenu u tijelu, što može utjecati na djevojčice, adolescente i odrasle žene. Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Exposure Science and Environmental Epidemiology otkrilo je da je toksin zearalenon (ZEN), koji oponaša estrogen, pronađen kod gotovo svih trudnica. ZEN se često nalazi u poljoprivrednim proizvodima, osobito u žitaricama poput kukuruza, i može narušiti funkciju imunološkog sustava, jetre te reproduktivnog zdravlja.
Zanimljivo je da žene s visokim indeksom tjelesne mase (BMI) i one koje su prethodno rodile imaju tendenciju imati više razine ZEN-a u mokraći, što ponovno ukazuje na povezanost s pretilošću i povećanom tjelesnom masnoćom.
Još jedna studija, objavljena u časopisu Children, ističe potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se bolje razumjela povezanost endokrinih disruptora s pretilošću i razotkrili osnovni mehanizmi njihovog djelovanja.
Nedavno sveobuhvatno istraživanje u časopisu Endocrinology obuhvatilo je analizu više od 10.000 spojeva iz okoliša te je pokazalo da neki endokrini disruptori, prisutni u deterdžentima, parfemima i proizvodima za osobnu njegu, mogu povećati rizik od ranog puberteta kod djevojčica utječući na hipotalamus. Također, izloženost visokim količinama pesticida može poremetiti hormonsku ravnotežu i potaknuti prerani razvoj. Zaključno, što smo više izloženi ovim kemikalijama izvana, veći je i rizik. Zato uvijek birajte prirodne alternative i budite pažljivi pri odabiru hrane — čitajte deklaracije i birajte provjerene proizvode.
DOBA BRZE HRANE
Jedna od najvećih zdravstvenih prijetnji današnjice jest sve učestalija konzumacija brze i ultra-prerađene hrane. Ova hrana, često odabrana zbog ubrzanog tempa modernog života i navika usvojenih od malih nogu, dugoročno negativno utječe na zdravlje i dodatno opterećuje sustave javnog zdravstva.
Istraživanja jasno pokazuju da osobe koje njeguje zdravije prehrambene navike — posebno one koje jedu više proteina i svježeg povrća — imaju značajno manji rizik od zdravstvenih problema povezanih s hranom. Uz to, važno je istaknuti povezanost visoke potrošnje ultra-prerađene hrane s izloženošću endokrinim disruptorima, kemikalijama koje mogu narušiti hormonalnu ravnotežu.
U svjetlu klimatskih promjena, koje utječu na sve aspekte života, brojna istraživanja upozoravaju da će sve toplije temperature i ekstremni vremenski uvjeti vjerojatno povećati razinu ovih štetnih kemikalija u okolišu i hrani. Ovo je poziv na buđenje — nužno je preispitati prehrambene navike i promovirati prehranu bogatu prirodnim i minimalno obrađenim namirnicama, za dobrobit zdravlja pojedinaca i društva u cjelini.
MALA TIJELA, VELIKI STRES
Stresni čimbenici poput razdvajanja roditelja, obiteljskih trauma ili pritisaka u školi mogu značajno utjecati na tijek razvoja vaše djece — pa čak i povećati rizik od ranog puberteta. Kronični stres, naime, nije samo emocionalni teret, već i snažan biološki faktor koji mijenja ravnotežu hormona u tijelu.
Povećane razine hormona kortizola, poznatog kao hormon stresa, mogu poremetiti prirodne procese puberteta. Istraživanja pokazuju da mozak djece koja su izložena dugotrajnom stresu aktivira mehanizme preživljavanja koji mogu ubrzati razvoj i hormonalne promjene.
Osim što je stres povezan s ranijim pubertetom, on je i usko povezan s pretilošću. Povišene razine kortizola mogu utjecati na apetit, povećati želju za hranom bogatom šećerima i mastima, te narušiti ravnotežu šećera u krvi — što dodatno komplicira zdravlje i razvoj djeteta.
Razumijevanje i upravljanje stresom kod djece ključno je za njihovo zdravlje, rast i pravilan razvoj.
BUDITE OPREZNI S IZLOŽENOŠĆU PLAVOM SVJETLU I VREMENOM PRED EKRANOM
Današnja djeca izložena su plavom svjetlu ekrana – telefona, tableta, računala i televizora – već od najranije dobi. Melatonin, hormon koji regulira unutarnji biološki sat i prirodni ciklus spavanja, luči se uglavnom noću. Međutim, plavo svjetlo koje dolazi s digitalnih uređaja može značajno potisnuti proizvodnju melatonina, narušavajući time ritam spavanja i hormonalnu ravnotežu.
Smanjena razina melatonina utječe i na rad hipotalamusa i hipofize, ključnih regulatora reproduktivnih hormona, što može ubrzati pubertet. Istraživanja potvrđuju da prekomjerna izloženost plavom svjetlu, osobito u večernjim satima, povećava rizik od ranog puberteta kod djevojčica.
Stoga je vrlo važno ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima, osobito pred spavanje, te uspostaviti tamno i mirno okruženje za odmor. Na taj način čuvate prirodne ritmove tijela i podržavate zdrav razvoj hormonalnog sustava.
Za Inspo
Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj.
