Danas je Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu
Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu obilježava se 28. aprila, a to je prilika da naglasimo koliko je radno mjesto sa svojim karakteristikama važno za očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja. Svrha obilježavanja ovog dana je promicanje sigurnih i zdravih radnih uvjeta i smanjenje nesreća i bolesti povezanih s radom. Od prvog obilježavanja, 2003. godine, dan je poslužio kao ključni podsjetnik na važnost sistema sigurnosti i zdravlja na radu širom svijeta. Aktivnosti i događaji na današnji dan razlikuju se globalno, ali dijele zajednički cilj: podizanje svijesti o sigurnosti i zdravstvenim problemima na radnom mjestu.
Svake godine obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu povezano je s određenom temom iz područja sigurnosti i zdravlja na radu. Kako se klimatske promjene pojačavaju, radnici širom svijeta nalaze se u povećanom riziku od izloženosti opasnostima kao što su prekomjerna toplina, ultraljubičasto zračenje, ekstremne vremenske prilike, onečišćenje zraka, vektorske bolesti i agrohemikalije. Stoga je ove, 2024. godine, središnja tema „Sigurnost i zdravlje na radu u promjenjivoj klimi – sada je vrijeme za djelovanje!“. Klimatske promjene već ozbiljno utiču na zdravlje planeta, zdravlje ljudi i svijet rada. Radnici su često prvi koji su izloženi učincima klimatskih promjena, često duže i jačeg intenziteta. Posebno su ugroženi radnici na otvorenom, u fizički zahtjevnim sektorima, kao što su poljoprivreda, građevinarstvo i transport; radnici u zatvorenim prostorima u vrućim i slabo prozračenim okruženjima; radnici hitne pomoći, zdravstva i drugih javnih službi; trudnice, djeca, starije osobe i osobe s invaliditetom; radnici u neformalnoj ekonomiji, migranti i zaposleni u mikro i malim poduzećima. Učinci klimatskih promjena mogu dovesti do pogoršanja radnih uvjeta i povećanog rizika od ozljeda na radu, bolesti i smrti. To može rezultirati brojnim zdravstvenim učincima kod radnika, uključujući ozljede, rak, kardiovaskularne bolesti, respiratorna stanja, degeneraciju i probleme mentalnog zdravlja.
Ključna je kultura prevencije i pristup „Vizija nula“/Vision Zero
Procjenjuje se da 2,78 milijona ljudi godišnje umre od posljedica nesreća i bolesti povezanih s radom, što odgovara više od 7.500 smrtnih slučajeva svaki dan, a 374 milijona doživi nezgode na radnom mjestu bez smrtnog ishoda. Gotovo 160 milijona žrtve su bolesti povezanih s radom. Oko 4 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda gubi se zbog nesreća i loših uvjeta rada. U Europi godišnje se bilježi više od 3.300 nesreća sa smrtnim ishodom i 3,1 milijon nesreća bez smrtnog ishoda, a više od 200.000 radnika umre svake godine od bolesti povezanih s radom.
Stoga su, sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu od vitalne važnosti za socijalnu sigurnost. Svakodnevno prevencija spašava živote i štiti zdravlje, te dobrobit pojedinaca i porodica. Ulaganje u prevenciju stvara socioekonomske koristi za društvo, poboljšava konkurentnost poslovanja i ima pozitivan učinak na održivost sistema socijalne sigurnosti. Vision Zero se temelji na uvjerenju da se sve nezgode na radu, štete i bolesti mogu spriječiti. Postizanje nula ozljeda na radu čini se teško dostižnim, ali to je etički opravdan cilj koji predstavlja proces i ispravan način razmišljanja, više nego brojčani cilj, te čini strateški temelj razvoja učinkovitog sistema zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Ulaganje u preventivne mjere može dovesti do značajnog smanjenja ozljeda na radu, a studije su pokazale da ulaganja u prevenciju donose značajan povrat. Navedeno je korisno, ne samo za sisteme osiguranja od ozljeda na radu, već i za druge sheme socijalne sigurnosti kao što su penzioni sistemi i opća zdravstvena skrb. Analiza nesreća na radu ključni je korak u procesu prevencije, iako se odvija retrospektivno. Analizirati nesreću na radu znači identificirati uzroke njene pojave i djelovati u skladu s tim kako bi se izbjeglo njeno ponavljanje provođenjem odgovarajućih korektivnih radnji. Također, pomaže u poboljšanju funkcioniranja preduzeća kroz bolje razumijevanje disfunkcija i stvarnog rada. Metode za provođenje ovih analiza moraju se unaprijed odrediti u internim propisima, i uz primjenu holističkih preventivnih mjera.
U sklopu profesionalnog djelovanja Merdijana Dugonjić, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, provodi program „Zdravlje i radno mjesto“ a unutar njega modul „Preduzeće prijatelj zdravlja“. Modul „Preduzeće prijatelj zdravlja“ usmjeren je organizacijama i zaposlenicima, te potiče uvođenje posebnih oznaka za radna okruženja koja zaposlenicima omogućavaju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu i iskazuju pozitivnu brigu o zdravlju zaposlenika, te očuvanju okoliša. Implementacijom ovog modula, radno mjesto postaje glavno mjesto promicanja dugoročnih promjena ponašanja usmjerenih unaprjeđenju zdravlja, te se postiže višestruka korist za zaposlenike, preduzeća i širu zajednicu. Navedene promjene uključuju promicanje zaštite zdravlja, pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti, mentalnog zdravlja, nepušenja i nepijenja alkohola. Da bi preduzeće dobilo oznaku „Preduzeće prijatelj zdravlja“, potrebno je zadovoljiti određene kriterije. Dobro zdravlje zaposlenika doprinosi visokoj produktivnosti i uspješnosti radne organizacije, što vodi i ekonomskom prosperitetu zemlje, te društvenom blagostanju i bogatstvu.
Ukoliko ste preduzeće koje teži omogućiti zaposlenicima da povećaju kontrolu nad vlastitim zdravljem i poboljšaju ga, te postanu energičniji, pozitivniji i zadovoljniji, a vi dobili oznaku „Preduzeća prijatelja zdravlja“, za više informacija obratite se na kontakt e-mail: merdijana.dugonjic@gmail.com
Za Inspo
Merdijana Dugonjić, poduzetnica, magistrica nutricionizma i zdravlja na radnom mjestu, te praktičar funkcionalne medicine. Trenutno doktorandica nutricionizma. Članica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i društva praktičara dijetetičara funkcionalne medicine u Turskoj.
