Nemojte se opeći lažnim informacijama.
Kada slavnu osobu pitaju bez kojih proizvoda ne može, gotovo je sigurno da će njen odgovor uključivati SPF zaštitu. Nije iznenađujuće, s obzirom da je izlaganje suncu odgovorno za ubrzavanje procesa starenja i oštećenje kože, zbog čega izgledamo naborano i iscrpljeno, i ne baš lijepo. SPF, šta znači faktor zaštite od sunca – prvi put je razvijen 1962. Njegovi popratni brojevi način su mjerenja učinkovitosti kreme za sunčanje protiv UVB zraka i pokazuju koliko dugo možete ostati na suncu, a da ne izgorite. Na primjer, ako inače izgorite nakon 10 minuta na suncu, SPF15 će vam pružiti 15 puta više – ili 150 minuta bez “gorenja” i opekotina.
Štetne UV zrake jedan su od vodećih uzroka raka kože, a jedan od načina da se zaštitite je korištenje SPF-a. No, postoji mnogo mitova i zabluda kada je riječ o njezi kože pod suncem, pa čak i ako koristite pravi proizvod, velika je vjerovatnoća da ga ne koristite u skladu s njegovim optimalnim zaštitnim potencijalom. Imajući to na umu, otkrivamo 10 najvećih mitova o zaštiti od sunca kako bi vi i vaša koža ostali nasmijani na suncu. Ovo je vaš vodič za pametno korištenje i izbor SPF-a, jednom zauvijek.
#1
Mit: Ako nanesem SPF10, potom nanesem SPF15, zapravo nosim SPF25?
Istina: Ovo je jedna od najčešćih zabluda. SPF brojevi ne zbrajaju se onako kako mislite. Korištenje SPF10 s SPF15 neće vam omogućiti da ostanete na suncu 25 puta duže! To je zato što se neki SPF sastojci međusobno ometaju i čine ih manje učinkovitima, stoga se držite samo jednog proizvoda. To se također odnosi i na šminku – ako vaša podloga ima SPF15, nema smisla dodavati još i kremu za sunčanje preko. Držite se samo jednog proizvoda!
#2
Mit: Ako nanesem SPF100, 100 % sam zaštićen/a od sunca?
Istina: Laž, laž, laž. Zapravo, SPF100 proizvodi se toliko pogrešno koriste da ih FDA u SAD-u pokušava zabraniti, Australija ograničava SPF na 30, dok Europa i Japan to čine na 50. Zašto? Zato što korištenje zaštitnih faktora visokog faktora potrošačima daje lažni osjećaj sigurnosti, što rezultira manjim ponovnim nanošenjem i više vremena na suncu, što zauzvrat znači više opeklina i više štetnosti. Nemojte se prevariti.
#3
Mit: Imam tamnu kožu ili taman ten, pa se ne trebam brinuti?
Istina: Iako je istina da ako imate više pigmenta u koži, manji je rizik od opeklina i raka kože, to ne znači da ste potpuno imuni. Često se rak kože dijagnosticira kasnije kod osoba tamnije puti, uglavnom zbog pogrešnog uvjerenja da nisu u opasnosti. Dakle, bez obzira jeste li porculansko blijede puti ili bogato čokoladno smeđe, nanesite kremu za sunčanje!
#4
Mit: SPF30 dvostruko je učinkovitiji od SPF15?
Istina: Ne – zapravo SPF15 blokira 93 % UVB zraka, SPF30 blokira 97 %, a SPF50 blokira 98 %. Dakle, što idete s većim brojem, razlika u zaštiti je zapravo minimalna.
#5
Mit: Kreme za sunčanje štite me od svih štetnih zraka?
Istina: Loša vijest je da ne štite. SPF brojevi odnose se samo na UVB zrake, ne i na UVA. Očito je kada UVB zrake uzrokuju štetu – one su te koje dovode do opeklina i crvenila jer ih apsorbiraju gornji slojevi kože. Iako su UVB zračenja bes sumnje štetnija i najveći uzročnik raka kože, ozonski omotač apsorbira većinu njih prije nego što dođu do nas, što znači da je 90 do 99 % zraka koje nas pogađaju zapravo UVA.
Te su zrake stalno prisutne, bilo da je kiša ili sunce, i one su odgovorne za svu štetu od sunca čak i kad je oblačno (da, mogu proći kroz oblake). Sljedeći put kad posegnete za bočicom s tropskim mirisom, provjerite je li to SPF sa širokim zaštitnim faktorom (tako će pisati na naljepnici) jer oni štite i od UVA i UVB zraka.
#6
Mit: Ako sjedim u hladu, ne moram nositi SPF?
Istina: Samo zato što sjedite u hladu, nemojte se prevariti i pomisliti da ste potpuno zaštićeni. Hlad može pružiti zaštitu od direktnih sunčevih zraka, ali ne i od zraka koje se odbijaju o tlo. Trava odbija oko 3 % UV zraka, pijesak između 5 i 25 %, a voda između 5 i 90 %. Čak i kada mislite da više niste na suncu – nanesite svoj SPF!
#7
Mit: Trebam li ponovo nanositi SPF ako sam bio/la u moru ili bazenu?
Istina: Bez obzira na to plivate li ili ne, morate ponovno nanositi svaka dva sata – bar. Ako se brinete da se nećete sjetiti, postavite podsjetnik u svom telefonu. Lako. Nije samo plivanje ono što skida zaštitni faktor – znojenje i trenje kože o odjeću također skidaju slojeve kreme, a zaštitna moć SPF-a ne traje vječno. Čak i proizvodi koji kažu da su vodootporni izgubit će učinkovitost nakon što se pokvasite, pa zapamtite: ponovno nanošenje, ponovno nanošenje, ponovno nanošenje.
#8
Mit: Mala količina SPF-a također pomaže?
Istina: Nema smisla ulagati u zaštitu od sunca, a zatim je ne staviti dovoljno. Umjesto da nasumično nanesete zaštitnu kremu i požurite na pijesak, uzmite si vremena da osigurate pokrivanje posvuda i koristite dovoljno proizvoda za maksimalnu zaštitu. Osnovno pravilo je da prosječnoj osobi treba bar 30ml da u potpunosti pokrije svoje tijelo pa, ako ste u nedoumici, razmislite o punjenju velike šoljice espressa kremom za sunčanje, kao vodiču za dovoljnu količinu SPF-a.
#9
Mit: Da bih pravilno nanio/la kremu za sunčanje, trebam je stvarno utrljati u kožu?
Istina: Trebali biste učiniti suprotno! Kreme za sunčanje djeluju tako da reflektiraju, upijaju i raspršuju UV zrake prije nego dođu do vaše kože pa njihovim utrljavanjem smanjujete učinkovitost SPF-a. Umjesto toga, nanesite sloj na kožu i ostavite je da sama upije.
#10
Mit: Čim nanesem kremu za sunčanje, mogu sigurno ići na sunce?
Istina: Morate dati vašoj koži malo vremena da upije kremu za sunčanje, jer to daje UV filterima vremena da se upiju i stvore zaštitni sloj. Umjesto da namažete kremu i krenete odmah na ležaljku, pričekajte 20 do 30 minuta.
***
Foto: Canva, naslovna @IZABELGOULART
